Na međunarodnoj konferenciji „Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo”, održanoj u Zagrebu u organizaciji Agencije za elektroničke medije (AEM), stručnjaci su upozorili da je povjerenje građana u medije u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je važnost platforme „Točno tako”, koja objedinjuje provjeru činjenica i transparentne podatke o vlasništvu i financiranju medija. „Naša mreža fact-checkera prepoznata je i u Europi kao dobar primjer prakse kojom smo anticipirali ono što je predviđeno Europskim aktom o slobodi medija”, istaknula je ministrica, dodajući da se na razini EU-a razgovara o „europskom štitu za demokraciju”.
Ravnatelj AEM-a Josip Popovac poručio je da današnji medijski pejzaž „zapada u izrazito destruktivnu fazu” te da konstruktivni pristup može ponovno izgraditi povjerenje i postati „most između suprotstavljenih i polariziranih strana”.
Voditelj projekta „Točno tako” Robert Tomljenović podsjetio je da hrvatski građani „aktivno izbjegavaju informirati se”, a razloge vidi u prevelikom oslanjanju na „bad news” i „clickbait”: „Trebamo se zapitati koja je u tome uloga medija i zašto je palo povjerenje građana u novinarstvo.” Pritom je naglasio kako su mediji koji su prihvatili konstruktivni model zabilježili rast publike.
Prema riječima Petre Kovačević s Fakulteta političkih znanosti, konstruktivno novinarstvo i srodne prakse „solutions” pristupa mijenjaju percepciju o tome što zaslužuje postati vijest te pomažu medijima da se „kroz kontekst, nijansirano izvještavanje i razgovor uspješnije približe publici”.
U radnom dijelu skupa svoja su iskustva prenijeli danski pioniri konstruktivnog novinarstva – Ulrik Haagerup, osnivač Constructive Institutea, i Peter Bro, profesor na Sveučilištu Južne Danske. Dan nakon konferencije slijede radionice za novinare i urednike koji žele primijeniti naučene prakse u vlastitim redakcijama.
Sudionici su se složili da povratak povjerenja zahtijeva promjenu fokusa: manje senzacionalizma, više rješenja i dijaloga. Hoće li hrvatske redakcije prihvatiti taj izazov, ostaje na njima – ali publika, pokazale su brojke, na promjenu očito čeka.