Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković upozorio je da je ruski veto na produljenje mandata vojne misije Europske unije u BiH (EUFOR Althea) „realna opasnost” te najavio pripreme za scenarij u kojemu bi zemlja mogla ostati bez međunarodnih snaga.
„Veto je moguć. U stalnom smo kontaktu s NATO-om i partnerima da se izbjegne sigurnosni vakuum, uključujući mogućnost dolaska NATO snaga ako EUFOR ne ostane”, rekao je Konaković za Federalnu televiziju.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 31. listopada treba razmotriti redovito polugodišnje izvješće visokog predstavnika te glasati o jednogodišnjem produljenju mandata EUFOR-a, koji od 2004. godine jamči provedbu Daytonskog sporazuma.
Konakovićeve bojazni pojačale su se nakon što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u kolovozu najavio da će od „prijatelja u Rusiji” tražiti blokadu odluke, nazvavši EUFOR „okupacijskom silom”. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov 9. rujna je, nakon sastanka s Dodikom u Moskvi, poručio da će se „ozbiljno pripremiti” za sjednicu Vijeća sigurnosti, premda nije izrijekom spomenuo veto.
Sarajevo je, kaže Konaković, istog dana okupilo veleposlanike Europske unije, Sjedinjenih Država, Turske, Ujedinjene Kraljevine i NATO-a. „Podijelili smo zabrinutost zbog poruka i dvaju referenduma koje Dodik najavljuje, a koji bi mogli dovesti do konfliktnih stanja u BiH. Ono što Dodik radi uz potporu Rusije, mi nastojimo spriječiti intenzivnijim djelovanjem sa svim prijateljima BiH”, poručio je ministar.
Najavio je i pismo Sergeju Lavrovu u kojemu će ga zatražiti „da prestane nanositi štetu Srbima u BiH” podržavajući „jednog notornog kriminalca”, referirajući se na Dodika.
Diplomatsko komešanje dodatno je pojačao ruski veleposlanik u BiH Igor Kalabuhov, koji je nakon dugotrajne izolacije održao sastanak s predsjednikom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem. Izetbegović je susret objasnio željom da Moskvi prenese koliko je Dodikova politika štetna, dok je rusko veleposlanstvo priopćilo da je Kalabuhov krivnju za krizu svalio na visokog predstavnika Christiana Schmidta i pozvao na „unutarbosanski dijalog bez stranog uplitanja”.
Konaković je taj susret ocijenio štetnim: „Nema razgovora o odnosima Rusije i Bošnjaka. Takav oblik i format samo na minderu kod Bakira može, nigdje više, on ne predstavlja nijednu instituciju Bosne i Hercegovine. A zbog toga što radi, vjerujte mi, nikad više neće ni predstavljati.”
Odluka Vijeća sigurnosti 31. listopada ostat će ključni test stabilnosti u zemlji koja se suočava s otvorenim prijetnjama secesijom i mogućom promjenom međunarodne vojne prisutnosti.
