Riba slovi kao jedno od najzdravijih jela na tanjuru – bogata je omega-3 masnim kiselinama, kvalitetnim bjelančevinama i vitaminima koji čuvaju srce i mozak. No čak i s namirnicom tako dobronamjernom može se pretjerati.
Najveća pojedinačna opasnost je nakupljanje žive u organizmu. Velike morske vrste poput tune, sabljarke, morskog psa i kraljevske skuše akumuliraju više žive pa česta konzumacija nosi rizik za živčani sustav. Jedno istraživanje navodi da jedna porcija konzervirane tune tjedno – oko 80 g za odrasle i 40 g za djecu – ne predstavlja problem, dok veća učestalost unosa može izazvati glavobolje, drhtavicu, promjene raspoloženja pa čak i oštećenja u razvoju fetusa.
Opasnost vreba i iz pogrešne pripreme. Neispravno čuvana ili nedovoljno termički obrađena riba pogoduje razvoju bakterija, parazita i toksina koji uzrokuju mučninu, proljev i bolove u trbuhu. Sirova jela poput sushija stoga su rizičnija za osobe oslabljenog imuniteta.
Alergija na ribu spada među najčešće prehrambene alergije. Reakcije variraju od blagih osipa do anafilaksije i zahtijevaju potpuno izbjegavanje namirnice kod osjetljivih osoba.
Ni omega-3 masne kiseline nisu bezgranično bezopasne; visoke doze mogu razrijediti krv i sniziti tlak, osobito ako se već uzimaju antikoagulansi.
Za sigurnu i zdravu konzumaciju stručnjaci savjetuju:
- Uključiti ribu u jelovnik dva do tri puta tjedno.
- Preferirati vrste s malo žive poput lososa, srdela, pastrve i tilapije.
- Trudnice, dojilje i mala djeca trebaju izbjegavati ribe visokog udjela žive.
- Birati kuhanje na pari, pečenje ili roštiljanje umjesto prženja u dubokom ulju.
Drugim riječima: kad je riba na tanjuru, umjerenost i pravilan odabir ključ su svih njezinih blagodati – bez nuspojava koje mogu pokvariti reputaciju ove mediteranske zvijezde.