Američka stručnjakinja za klimatske komunikacije Genevieve Guenther, osnivačica organizacije End Climate Silence, u razgovoru za The Guardian upozorila je da se planet približava točkama preokreta koje mogu razbiti osnove civilizacije.
„Moramo ispraviti lažnu predodžbu da je klimatska prijetnja pod kontrolom”, rekla je Guenther, navodeći ledene ploče, koraljne grebene, atlantsku cirkulaciju oceana (Amoc) i amazonsku prašumu kao sustave koji se opasno naginju prema nepovratnim promjenama.
Prema njezinu tumačenju, val uzbune potaknut izvješćem IPCC-a o 1,5 °C iz 2018. gurnuo je klimatsku krizu u središte javnosti, mobilizirao pokrete Grete Thunberg, autohtonih i mladih aktivista te doveo do novih političkih i korporativnih obećanja. Istodobno se, kaže, pojavila frakcija „umjerenih optimista” koji su strah ocijenili kontraproduktivnim i uvjeravali da smo „na putanji manjoj od 3 °C do 2100.”
Guenther takvu utjehu smatra opasnom zabludom: „Porast temperature od 3 °C bio bi potpuno katastrofalan ishod za čovječanstvo.” Već pri sadašnjih približno 1,5 °C, dodaje, bilježe se učinci s „najgore strane raspona” i raste opasnost od kolapsa Amoca, antarktičkog morskog leda, koralja i tropskih šuma.
Uspoređujući rizike, klimatska komunikatorica primjećuje: „Da je rizik od pada aviona bio jednak riziku od urušavanja Amoca, nitko od nas nikada ne bi letio.” Problem vidi u osjećaju udaljenosti – mnogi ne shvaćaju da „djeci koju danas imamo u svojim domovima prijeti kaotična, katastrofalna i nemoguća budućnost”.
Guenther odbacuje tezu dijela ekonomista da će bogatstvo omogućiti neograničenu zaštitu: teorija Roberta Solowa o beskonačnoj tehnološkoj nadoknadi, ističe, slomila se pred „spektaklom tako brzog zagrijavanja planeta”. Iako klimatske promjene prvo pogađaju siromašne, „siromašni nisu jedini koji su pogođeni”.
Razliku između postupnog zagrijavanja i iznenadnih preokreta uspoređuje s razlikom između kronične i akutne bolesti. Dok neki klimatske promjene prikazuju kao „planetarni dijabetes”, klimatologinja Joelle Gergis, podsjeća Guenther, govori o raku koji metastazira dok ne postane terminalan.
Zaključak je jasan: „Ovo je borba za život.” Guenther tvrdi da je odgovornost prema djeci pretvara u „žestoku zaštitnicu” te vjeruje da je „ljubav beskonačan resurs, snažniji od pohlepe ili mržnje”.