Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei našao se u središtu najnovijeg vala nasilja između Irana i Izraela – i, prema tvrdnjama dvaju američkih izvora, umalo postao metom atentata.
Četvrti je dan masovnog sukoba dviju država. Visokopozicionirani američki dužnosnik otkrio je za CNN da je Izrael nedavno predložio likvidaciju Khameneija, no tadašnji američki predsjednik Donald Trump odbacio je ideju. Sjedinjene Države, istog sugovornika, odmah su o Trumpovu protivljenju obavijestile Izrael, pa je plan zamrznut. Trump, kako javno tako i u internim razgovorima, nastoji spriječiti uvlačenje SAD-a u još jedan bliskoistočni rat.
Izraelci, pak, demantiraju. Premijer Benjamin Netanyahu rekao je u emisiji „Special Report” na američkom Fox Newsu da se u medijima pojavljuju „tolika lažna izvješća da u njih ne želi ni ulaziti”. Njegov je glasnogovornik potom za CNN kategorički poručio da je priča o Trumpovu odbijanju atentata „LAŽNA”.
U međuvremenu oružani sukob eskalira. Izraelska zračna ofenziva, pokrenuta u petak, potaknula je Teheran na baraž raketa i dronova prema Tel Avivu. Iranska protuzračna obrana pokazala se neučinkovitom, a koalicija širom regije okupljenih islamističkih milicija – koju je Khamenei godinama stvarao kao štit protiv Izraela – trenutačno je rastrgana.
Khamenei, poznat kao oprezni, ali nemilosrdni pragmatik, time ostaje bez dobrih opcija – scenarij koji je, prema analitičarima, oduvijek pokušavao izbjeći. Još u listopadu, kada se prvi put nakon pet godina pojavio pred desecima tisuća pristalica, poručio je da Izrael „neće dugo trajati” i pozvao narod da se „suprotstavi neprijatelju uz nepokolebljivu vjeru”.
Životni put iranskoga vrhovnog vođe počeo je u skromnom Mašhadu 1939. godine. Kao sin nižeg klerika, Khamenei je 1960-ih u vjerskom središtu Qomu upijao šiijtsku tradiciju i radikalne ideje karizmatičnog ajatolaha Ruhollaha Homeinija. Već krajem desetljeća vodio je tajne misije za vođu, tada u egzilu, i gradio mrežu islamističkog otpora protiv šaha Mohammada Reze Pahlavija.
Iako je 2015. bio skeptičan prema nuklearnom sporazumu s velikim silama, Khamenei mu se nije otvoreno usprotivio, dopustivši njegovo provođenje. Danas, pod pritiskom izraelskih napada i zviždeći pod udarom vlastitih ograničenih opcija, nalazi se na možda najnestabilnijoj točki svoje 35-godišnje vladavine.