Kazahstan i Hrvatska ove jeseni obilježavaju dva važna datuma: 25. listopada Dan Republike Kazahstana, a samo nekoliko dana ranije, 20. listopada, 33. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Astane i Zagreba.
Uoči tih obljetnica kazahstanski veleposlanik u Hrvatskoj Daulet Batrašev rezimirao je prvih osam mjeseci rada u Zagrebu i ambiciozni plan za nadolazeće razdoblje.
„Naš je cilj jačati politički dijalog, proširiti gospodarsku suradnju i produbiti međuljudske veze između dviju zemalja”, poručio je veleposlanik, podsjetivši da je u veljači parlamentarna delegacija iz Zagreba boravila u Astani, a u travnju je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman razgovarao s predsjednikom Kasimom-Žomartom Tokajevim.
Gospodarski potencijal Ukupna robna razmjena 2023. iznosila je oko 432 milijuna američkih dolara, a u 2024. pala je na približno 282 milijuna. Istodobno se broj hrvatskih poduzeća koja posluju u Kazahstanu planira gotovo udvostručiti – s 18 u 2023. na 32 do 2025. godine. „Pad prometa pokazuje osjetljivost na vanjske čimbenike, ali rast broja tvrtki otkriva stvarni interes za dugoročno partnerstvo”, naglasio je Batrašev.
Kazahstanski izvoz u Hrvatsku i dalje predvodi nafta, a Astana je već počela koristiti riječku luku, Omišalj i naftovod Adria za isporuke prema drugim europskim tržištima. Modernizacija riječke luke kroz projekt Rijeka Gateway stoga nosi stratešku dimenziju – luka bi mogla postati jadranski završetak takozvanog Srednjeg koridora koji povezuje srednju Aziju, Kaspijsko i Crno more s Europskom unijom.
Nova institucionalna mreža Kako bi suradnja bila sustavnija, dogovoren je Program suradnje ministarstava vanjskih poslova za razdoblje 2025.-2027., a potpisan je i memorandum između kazahstanske Akademije za javnu upravu i Hrvatske diplomatske akademije. Poslovno vijeće osnovano 2024. već je održalo dva sastanka, a iduće godine u Astani će se sastati Međuvladina komisija za trgovinu i gospodarsku suradnju.
Sektori budućnosti Energetska sigurnost i prijelaz na zelene izvore ostaju središnje teme. Kazahstan, jedan od vodećih svjetskih proizvođača nafte, plina i urana, želi razvijati obnovljivu energiju i zeleni vodik te u toj transformaciji vidi priliku za zajedničke projekte s hrvatskim partnerima. Osim energije, prioriteti su farmaceutika, informacijske tehnologije, logistika i poljoprivreda s dodanom vrijednošću.
Kulturni mostovi Veleposlanik ističe da „kulturna diplomacija ponekad otvara vrata brže od službenih sporazuma”. Inicijativa „Okusi Kazahstana” hrvatskim distributerima predstavlja organski med, meso i brašno, dok se turističke agencije obje zemlje potiču na uzajamne aranžmane – od stepa i futurističke Astane do UNESCO-vih dalmatinskih gradova.
Obrazovanje je drugi stup strateškog približavanja. Planiraju se programi razmjene u inženjerstvu, ICT-u, energetici i upravljanju turizmom, a Astana vjeruje da hrvatsko iskustvo u održivom upravljanju obalom i hotelijerstvu može biti koristan model za razvoj domaće turističke ponude.
Geopolitika malih i srednjih država U današnjem multipolarnom ozračju, zaključuje Batrašev, male i srednje države mogu pojačati utjecaj tako da služe kao mostovi između regija. „Suverenitet se više ne potvrđuje izolacijom, nego kvalitetom partnerstava i doprinosom globalnoj stabilnosti”, poruka je koju izaslanik šalje uoči proslave Dana Republike.
Hrvatska i Kazahstan, uvjeren je, upravo kroz takve mostove mogu pretvoriti postojeći potencijal u mjerljive koristi – od energije i trgovine do znanja i kulture.
