Kanadske oružane snage prvi put u posljednjih stotinu godina formalno razrađuju scenarij napada s juga, potaknut kontroverznim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem „pripojenju” dijelova Kanade.
Prema internom obrambenom modelu, Ottawa priznaje golemo oružano preimućstvo Sjedinjenih Država i zato se okreće nekonvencionalnom ratovanju.
• Gerilske zasjede „udari i bježi” – inspirirane borbom afganistanskih mudžahedina protiv američkih postrojbi – izvodili bi profesionalni vojnici i naoružani civili. • Dronovi bi imali središnju ulogu u zaskok-napadima, po uzoru na ukrajinsku taktiku protiv ruske vojske.
Procjene obrambenih dužnosnika govore da bi američke snage mogle probiti klasičnu kanadsku obranu za manje od 48 sati. U tom bi slučaju, ističe dokument, započeo dugotrajni otpor nalik dvadesetogodišnjoj afganistanskoj pobuni.
Iako kanadski politički vrh javno inzistira na partnerstvu s Washingtonom, generali upozoravaju da retorika iz Bijele kuće zahtijeva „hladnu pripremu za najgori ishod”. Plan stoga predviđa:
- decentralizirane skladišne punktove za streljivo i gorivo;
- obuku specijalnih postrojbi za izvođenje diverzija iza linija protivnika;
- osnivanje civilnih dragovoljačkih mreža za prikupljanje obavještajnih podataka i brze napade.
Analitičari podsjećaju da je zadnji oružani sukob na granici datirao iz 19. stoljeća, no naglašavaju kako su moderne vojne asimetrije i tehnologija dronova potpuno promijenile pravila igre. U Ottawi, zasad, ostaju pri stavu da je riječ o „čistoj preventivi”, ali sama činjenica da se takav plan uopće piše otvara pitanje budućih odnosa dviju najbližih sjevernoameričkih saveznica.
