Preživljavanje srčanog udara tek je prva bitka – najveći rizik krije se u prva tri mjeseca nakon napada, kada se prema procjenama kardiologinje Nikki Bart vjerojatnost ponovnog infarkta penje na 54 %. Dobra vijest: pravilnom prevencijom taj se postotak može smanjiti na 21 % i donijeti prosječno 7,5 „poklonjenih” godina bez novog udara.
Najveći krivci i prvi alarmi
Bolest koronarnih arterija ostaje glavni uzrok infarkta, a rizik pojačavaju visoki tlak i kolesterol, dijabetes, pušenje, pretilost te sjedilački način života. Simptomi variraju, no Mayo klinika navodi bol u prsima, znojenje, mučninu, vrtoglavicu, kratkoću daha ili bol koja se širi u ruku, vrat, čeljust ili leđa. Pojave li se, liječnici savjetuju hitan poziv 112 – i ako niste sigurni da je riječ o infarktu.
Statistika upozorava: drugo srce kraće kuca
• Naknadni srčani udar u prva 3 mjeseca može prepoloviti očekivani životni vijek u idućih pet godina. • Muškarci prvi infarkt najčešće dožive sa 65, žene sa 72 godine. • Stariji od 65 imaju trostruko veću smrtnost od mlađih bolesnika; unutar 30 dana od udara umire 9,4 % starijih, naspram 3 % osoba od 18 do 64 godine.
Koliko traje oporavak?
Prema kardiologinji Stephanie Saucier, srce se provjerava 45–90 dana nakon udara kako bi se vidjelo poboljšava li se funkcija. Cjelokupan oporavak može potrajati od dva tjedna do tri mjeseca, ovisno o težini napada, brzini intervencije i ukupnom zdravlju pacijenta.
Šest poteza koji spašavaju godine
- Redovite kontrole kod kardiologa.
- Prehrana bogata vlaknima i siromašna zasićenim mastima – voće, povrće, cjelovite žitarice, riba, piletina.
- Tjedno barem 150 minuta umjerene aktivnosti: hodanje, plivanje, lagano dizanje utega.
- Minimalan alkohol, nikakav duhan.
- Kardiološka rehabilitacija uz stručni nadzor.
- Uzimanje propisanih lijekova (aspirin, beta-blokatori, statini, antihipertenzivi) i kontrola pritiska, kolesterola, šećera i stresa.
Prevencija počinje u obitelji
Genetika može povećati rizik, upozorava dr. Bart, stoga osobe s obiteljskom poviješću infarkta trebaju ranije i češće kontrole. Uz pravodobnu dijagnostiku, promjenu životnih navika i dosljednu terapiju, prvi infarkt ne mora biti i posljednji.
