Cijena zlata krajem siječnja nakratko je potonula za oko 10 %, a srebra za čak 30 % (izraženo u eurima). Unatoč dramatičnom slabljenju, tržište se brzo oporavilo: u svega dva dana metali su vratili gotovo polovicu gubitaka zahvaljujući navali kupaca na fizičke poluge i kovanice.
Glavni razlog iznenadnom potresu nisu bile slabija potražnja ni nova ponuda, nego burzovne mjere. Na njujorškom COMEX-u marže za budućnosnice podignute su sa 6 na 8,8 % za zlato te s 11 na 16,5 % za srebro, što je prisililo brojne špekulante da zatvore pozicije i dodatno pojačalo pritisak na cijene.
Istodobno se fizičko tržište užarilo. Europske talionice na sajmu World Money Fair u Berlinu najavile su prelazak na sedmodnevni rad u tri smjene, a kovnice u SAD-u, Kanadi i Europi već produljuju rokove isporuke, osobito za srebro čije su zalihe na povijesno niskim razinama.
Velike investicijske banke ostale su pri ranijim prognozama rasta. JP Morgan sada cilja 6.300 američkih dolara po unci zlata do kraja godine, a analitičari UBS-a i Deutsche Banka također vide prostor za nove rekorde u 2026. i 2027. godini.
Dodatnu neizvjesnost donijela je vijest da bi Kevin Warsh mogao preuzeti Federalne rezerve. Premda ga tržište doživljava kao „jastrebastog” zagovornika viših kamata, analitičari podsjećaju da ga je administracija kandidirala upravo zato što očekuje blažu monetarnu politiku – okolnost koja tradicionalno pogoduje plemenitim metalima.
„Ulagači ovaj pad ne doživljavaju kao razlog za povlačenje, već kao priliku za ulaganje u plemenite metale po sniženim cijenama”, kaže Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra zlata. Prema njegovim riječima, talionice prelaze na neprekidan rad kako bi odgovorile na potražnju, što „pokazuje ozbiljnost situacije kakvu nismo vidjeli ni 2010. godine”.
Analitičari upozoravaju i na rizik tzv. silver squeezea: na burzama kruži višestruko više papirnatih ugovora nego što fizičkog srebra postoji u trezorima, pa bi masovni zahtjev za isporukom mogao dramatično odvojiti spot cijenu od burzovne.
Iza očekivanog uzleta zlata i srebra stoje temeljni faktori koje kratkoročne korekcije ne mogu potkopati – od rekordne kupnje središnjih banaka, dedolarizacijskih procesa i geopolitičkih napetosti do kroničnog manjka srebra uz rastuću industrijsku potrošnju.