Najnoviji podaci o zapošljavanju jasno pokazuju promjenu strukture radnih mjesta u Hrvatskoj. U prvih devet mjeseci ove godine zaposlenost je najbrže rasla u javnom sektoru, i to posebno u obrazovanju i zdravstvu – za 3,7 odnosno 3,4 posto na godišnjoj razini. Istodobno je prerađivačka industrija zabilježila pad od dva posto.
Usporenje je vidljivo i kroz druge pokazatelje: maloprodaja, industrijska proizvodnja te broj turističkih noćenja u vrhuncu sezone rastu sporijim tempom. S rashodne strane BDP-a, izvoz usluga pao je, a osobna potrošnja posustala, dok su državna potrošnja, investicije i robni izvoz još uvijek pozitivni čimbenici.
Privatni sektor, dosad glavni uvoznik radne snage, također usporava. Manje potrebe za novim radnicima poklapaju se s prognozama većine domaćih i europskih institucija koje za iduću godinu najavljuju slabiji gospodarski rast – iako i dalje iznad prosjeka Unije. Prvi signali zahlađenja tradicionalno stižu upravo s tržišta rada.
Rasprava o snazi toga usporavanja ovisi o izvoru podataka. Ministarstvo unutarnjih poslova bilježi pad izdavanja radnih dozvola: u prvih deset mjeseci izdano ih je nešto manje od 150 000, gotovo 28 000 manje nego lani u istom razdoblju. Dio objašnjenja leži u strožim pravilima novoga Zakona o strancima, no trend je započeo i prije tih izmjena – broj odobrenih dozvola rastao je znatno sporije već prošle godine.
S druge strane, statistika Ministarstva rada, temeljena na podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, i dalje pokazuje rast ukupne zaposlenosti, premda usporen. Kada se oba skupa podataka usporede, konture postaju jasne: tržište rada hladi se nakon razdoblja ubrzanog širenja, pri čemu nova radna mjesta sve češće nastaju u proračunom financiranim djelatnostima, dok industrija i privatni sektor gube zamah.