Europska unija planira na financijskim tržištima podići 90 milijardi eura koje će tijekom 2026. i 2027. proslijediti Ukrajini kao potporu u četvrtoj godini ruske agresije. Odluku su u prosincu donijele 24 članice, uključujući Hrvatsku, dok su Mađarska, Češka i Slovačka odustale od sudjelovanja.
Izostalo korištenje zamrznute ruske imovine Prvotni prijedlog da se 130 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava posluži kao kolateral napušten je nakon višednevnih pregovora europskih čelnika. Europska komisija sada finalizira model zaduživanja i raspodjele jamstava među državama.
Rizik pada na nacionalne proračune Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić pojašnjava kako će se, ako Ukrajina ne bude u stanju vratiti kredit, otplata prebaciti na članice: „Još uvijek se ne zna kako će to na kraju ići, ali dosadašnji zajmovi za Ukrajinu išli su tako da se EK zadužuje i prosljeđuje novac Ukrajini, a jamstva za vraćanje zaduženja daju države članice.” U praksi bi to moglo značiti veće uplate u proračun EU-a ili uvođenje novih zajedničkih poreznih prihoda.
SDP traži transparentnost Bivši ministar financija Boris Lalovac najavio je da će njegova stranka na proljetnom zasjedanju Sabora zatražiti jasne brojke o hrvatskom udjelu u jamstvima: „Uostalom, to će zatražiti i parlamenti drugih zemalja jer žele znati koje su im točno obveze.” Lalovac upozorava da se kredit neće povući odjednom, nego u dvije tranše, te izražava zabrinutost zbog, kako kaže, sporosti i čestih blokada pri donošenju financijskih odluka u Bruxellesu.
Sljedeći koraci Europska komisija do ljeta bi trebala precizirati koliki rizik snosi svaka zemlja. Očekuje se i rasprava o mogućem novom zajedničkom izvoru prihoda za otplatu zajmova, slično mehanizmu uspostavljenom za fond oporavka nakon pandemije. U Zagrebu se, pak, čeka Vladino izvješće koje bi otkrilo koliki dio od 90 milijardi potencijalno pada na hrvatske porezne obveznike.