Izrael i Sjedinjene Države izveli su koordinirani zračni napad na ključne iranske nuklearne pogone u Fordu, Natanzu i Isfahanu, snažno potresavši ambicije Teherana da se domogne atomskog oružja. U istom su paketu gađani i objekti povezani s razvojem iranskih balističkih projektila te sustavi protuzračne obrane, čime je – barem privremeno – neutralizirana glavna zapreka daljnjim operacijama.
Napad je uslijedio nakon dugogodišnjeg izraelskog upozoravanja da će spriječiti Iran u razvoju nuklearne bombe. Teheran je, prema procjenama zapadnih stručnjaka, nakupio dovoljno visoko obogaćenog uranija za desetak bojevih glava te ubrzao pripreme za njihovu miniaturizaciju i ugradnju na projektil dugog dometa.
Prekretnica za Izrael dogodila se poslije Hamasovog napada 7. listopada 2023., dvaju izravnih iranskih raketnih udara 2024. i gotovo dvogodišnjih napada proiranskih milicija – Hezbollaha, Huta i Hamasa. U toj novoj paradigmi sigurnosti Jeruzalem više nije bio spreman tolerirati iranski nuklearni program.
Vojna operacija donijela je i geopolitičke posljedice. Jalovi napori iranskih saveznika oslabili su odvraćanje koje su donedavno predstavljali Hezbollah i Hamas, a kolaps Assadova režima dodatno je otežao iransku opskrbnu rutu prema Libanonu. U regiji već kolaju prognoze o lakšem normaliziranju izraelsko-arapskih odnosa i smanjenju opasnosti od nuklearne utrke.
Stratezi u Washingtonu i Jeruzalemu sada pozivaju na novi, stroži sporazum s „značajno oslabljenim” Teheranom: Iran bi trajno odustao od atomskog programa u zamjenu za postepeno ukidanje sankcija, uz rigorozan međunarodni nadzor.
Iako vojna akcija ne znači kraj prijetnji s kojima se Izrael suočava, dana je jasna poruka – pokušaj obnove nuklearnih kapaciteta naići će na odlučan vojni odgovor. Time je, barem zasad, zatvorena jedna od najopasnijih poglavlja bliskoistočnih sigurnosnih kriza.