Italija je u utorak odala počast žrtvama fojbi i egzodusu Talijana iz Dalmacije, Istre i Julijske krajine – događajima koji su se zbili tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada su ih ubijali ili protjerivali jugoslavenski partizani pod vodstvom Josipa Broza Tita.
Komemoracije su se održale diljem zemlje, a središnja svečanost priređena je u Donjem domu talijanskog parlamenta u Rimu. Uz premijerku Giorgiu Meloni ondje je bio i predsjednik republike Sergio Mattarella.
„Dan koji Italiju poziva da se prisjeti bolne stranice naše povijesti, koja je desetljećima bila žrtva neoprostive zavjere šutnje, zaborava i ravnodušja… Stotine tisuća Talijana odlučile su napustiti sve umjesto da se odreknu vlastitog identiteta”, napisala je Meloni na platformi X, poručivši da njezina vlada više neće „dopustiti da se taj dio povijesti iskrivljuje, poriče ili briše”.
Fojbe – krške jame u koje su bacane žrtve – simbol su stradanja vojnika i civila na prostoru Istre i sjeveroistoka Italije. Talijanska novinska agencija navodi procjene prema kojima je do 15 000 Talijana tijekom posljednje dvije ratne godine mučeno ili likvidirano, pri čemu je točan broj neizvjestan i zbog, kako se tvrdi, uništenih popisa stanovništva. Hrvatski i slovenski povjesničari, međutim, procjenjuju da je ubijenih bilo znatno manje, od nekoliko stotina do najviše 5 000, što i dalje ostavlja prostor za povijesne prijepore.
Dan sjećanja službeno se obilježava tek od 2004. godine. Talijanski antifašistički krugovi desetljećima su, prema sadašnjim talijanskim vlastima, potiskivali taj dio povijesti, pa se tek u novom tisućljeću otvoreno progovorilo o patnjama stradalih i raseljenih.
Ovogodišnje komemoracije dodatno su naglasile osjetljivost teme, osobito u kontekstu različitih nacionalnih tumačenja ratnih zbivanja na jadranskom prostoru. Dok talijanska strana inzistira na potpunom priznanju i sjećanju na žrtve, u Hrvatskoj i Sloveniji brojne udruge i povjesničari podsjećaju i na prethodna talijanska fašistička zlodjela te traže cjelovitiji prikaz povijesti.
Unatoč otvorenim kontroverzama, Dan sjećanja postao je trajni podsjetnik na jedno od najtežih poglavlja talijansko-jugoslavenske povijesti i simbol poziva na dijalog o zajedničkoj prošlosti. U Rimu je taj poziv danas odjeknuo jasnije nego ikad: povijest se, istaknula je Meloni, „neće izbrisati”.
