Italija i Grčka ovih su dana pojačale pritisak na svoje partnere u Europskoj uniji i NATO-u, tvrdeći da se u Libiji „kuha” kriza koja bi mogla uzdrmati europsku sigurnost jednako snažno kao rat u Ukrajini.
Najprije migracije, zatim ruske vojne baze Od početka godine na Kreti je iskrcano oko 9 000 ljudi pristiglih iz Libije – gotovo dvostruko više nego tijekom cijele prošle godine. Samo prošloga tjedna na otok je stiglo više od 2 000 migranata. Ukupno, nepravilni prelazak središnjim Sredozemljem porastao je za sedam posto u prvoj polovici godine.
Atena je krajem lipnja u Egej i južno Sredozemlje poslala dva ratna broda, ali visoki dužnosnici priznaju da pomorske patrole mogu potaknuti očajne ljude da skaču u more tražeći spašavanje. Istodobno je premijer Kyriakos Mitsotakis najavio tromjesečnu suspenziju obrade zahtjeva za azil za sve koji stižu morskim putem iz sjeverne Afrike.
U Rimu rastu bojazni da migrantski val samo prikriva dublji problem – širenje ruskog utjecaja u ratom razorenoj Libiji. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani Libiju je nazvao „hitnom situacijom koju Europa mora riješiti zajedno”, upozoravajući na isporuke ruskog oružja i mogućnost otvaranja pomorske baze u Tobruku.
Ruska oprema već je paradirala ulicama Bengazija, a novinska agencija Agenzia Nova tvrdi da Moskva planira postaviti raketne sustave u bazi Sebha na jugu zemlje. Jedan EU diplomat upozorava: „Ruska uloga u Libiji nastavlja se širiti, koristeći je kao središnji čvor u svojoj afričkoj strategiji.”
Diplomatski fijasko u Bengaziju Europski pokušaj da otvori dijalog s istočnolibanskim moćnikom Khalifom Haftarom završio je poniženjem: povjerenik EK-a za unutarnje poslove Magnus Brunner, u pratnji ministara Italije, Grčke i Malte, proglašen je personom non grata čim je sletio u Bengazi.
Model sporazuma skrojen za Tunis 2023., u kojemu je Unija platila vladi u Tunisu da zaustavi migracijske rute, malo tko smatra primjenjivim u Libiji koju razdiru suparničke milicije.
Pariz i Washington mlaki, NATO šuti Talijanska premijerka Giorgia Meloni pokušala je 4. lipnja u Rimu uvjeriti francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se uključi, no „postoje nijanse” u pristupu dviju zemalja, priznaje talijanski dužnosnik. Za Pariz, opterećen neuspjesima u Maliju i Nigeru, Libija više nije prioritet.
Na najnovijem sastanku NATO-a u Haagu 25. lipnja Afrika se nije spominjala ni jednom riječju. „Nitko nije htio da se uključe sporna pitanja jer NATO sada ima vrlo minimalistički dnevni red”, objašnjava analitičar Alessandro Marrone. To je, dodaje, „gorka pilula za Talijane” koji su očekivali barem deklarativnu potporu.
Strah od „bjeloruskog scenarija” Južnoeuropski dužnosnici pribojavaju se da bi Kremlj, pritisnut troškovima rata u Ukrajini, mogao migrante pretvoriti u oružje, slično taktici kojom je Bjelorusija 2021. gurala bliskoistočne izbjeglice prema poljskoj granici.
Za sada nema znakova da Rusija izravno upravlja krijumčarskim mrežama, no logistički oslonac u nekoliko libijskih baza već joj, upozoravaju eksperti, daje potencijal da „teoretski pogodi Europu”.
Unatoč dramatičnim upozorenjima iz Rima i Atene, konkretnih poteza još nema. Dok se u sjeni ukrajinske fronte otvara nova sigurnosna pukotina na jugu, Italija i Grčka ostaju usamljen glas koji traži da se Libija vrati na radar europskih i atlantskih kancelarija.