Većina građana i dalje smatra da muškarci i žene u Hrvatskoj nisu potpuno ravnopravni, pokazuje najnovije izdanje longitudinalnog istraživanja „Ravnopravnost na čekanju – stavovi, znanja i percepcija rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj 2013. – 2024.”, predstavljeno u srijedu.
Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin naglasila je kako rezultati „nisu iznenađujući” jer se ista područja prate od 2009. godine: „Društvo općenito prepoznaje postojeće nejednakosti, a žene su toga svjesnije nego muškarci.” Upozorila je i na pad informiranosti – sve manje ispitanika zna da je spolna diskriminacija kažnjiva – te na činjenicu da kazne za femicid nerijetko nisu dovoljno odvraćajuće.
Ključni nalazi • 70 % ispitanika potpuno je nezainteresirano za temu rodne ravnopravnosti, pet postotnih bodova više nego 2013. • Najmanje interesa pokazuju muškarci, stariji, osobe lošijeg socioekonomskog statusa i stanovnici ruralnih područja. • Građani najveću neravnopravnost vide na tržištu rada – u plaćama i napredovanju – dok obrazovanje i politika percipiraju kao nešto ravnopravnija područja. • Većina teoretski odbacuje tradicionalne rodne uloge i podupire ravnomjerniju podjelu brige za djecu i kućanstvo, no praksa zaostaje.
Voditelj projekta, sociolog Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja, primijetio je da se dio građana „povlači u neutralnu zonu” pri izjašnjavanju, što povezuje s porastom antirodnih i radikaliziranih diskursa. Iako Hrvatska ima „kvalitetne zakone”, dodao je, „sudovi zakazuju, pa formalni napredak ne prati promjenu društvenih normi”.
Na europskoj ljestvici nisko Prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2025., Hrvatska zauzima 21. mjesto među članicama Europske unije. „Lošiju situaciju bilježi tek šest država”, upozorila je Ana Maskalan iz Centra za omladinska i rodna istraživanja. Dugoročni podaci, kaže, ukazuju na spore pomake i posebno zabrinjavajuće trendove među ekonomski ranjivim skupinama te u manjim sredinama.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1402 ispitanika. Zaključak autora jasan je: iako zakonske pretpostavke postoje, strukturne i društvene barijere i dalje snažno sprečavaju punu rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj.