Mirisi istarske padela, domaćih sireva i mladog vina ponovno se šire poluotokom: „Dani otvorenih vrata agroturizama Istre” ulaze u jubilarno 15. izdanje. Manifestacija koju od 2010. vodi Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) svake je jeseni postala nezaobilazan razlog za izlet u unutrašnjost – i prilika da se sezona produži duboko u studeni.
Tradicionalno, vrata seoskih domaćinstava otvaraju se sva četiri vikenda poslije Svih Svetih (8.–9., 15.–16., 22.–23. te 29.–30. studenoga). U to vrijeme više od dvadeset obiteljskih gospodarstava nudi promotivne jelovnike temeljene na vlastitim, sezonskim namirnicama, uz degustacije, obilazak imanja i radionice za goste.
Ključni akteri ovogodišnjeg programa
• OPG Cetina, Guran – šampionski ovčji sirevi i janjetina „na padelu” ili pod čripnjom; posjetitelji mogu razgledati stado autohtone istarske ovce i ostatke romaničke bazilike.
• Agroturizam Dušani, Pazinčica – utočište planinara i biciklista s pršutom, sezonskim maneštrama i domaćim šugom, uz prezentacije lokalnog meda i voćnih prerađevina.
• Pineta (OPG Radićanin), Sv. Martin – nekadašnji „Baronov kort” danas nudi kozji sir, janjetinu i vina malvazije, merlota i terana; u programu su i radionice slikanja keramike te predstavljanje gljiva Labinštine.
• Ondina, Bričanci – sve od vlastitih polja: tjestenina, svinjetina, teletina, povrće i kućna vina; jelovnik se prilagođava sezoni šparoga i gljiva.
• Štefanić, Kaldirska vala – u „istarskoj Kaliforniji” voće iz okolnih voćnjaka završava i u slanim jelima, a obilazak završava kušanjem vina u obiteljskom podrumu.
• Pod Čeripnjom, Dolinci – rustikalna kuća iz 18. stoljeća nudi klasike ispod čripnje uz žive istarske pjesme i plesove.
• Cerovac, Eržišće – šugo od kokoši i domaćeg junca, labinski krafi s preljevom od višanja te pršut i sir iz vlastite proizvodnje dominiraju menijem.
Pokroviteljstvo i ciljevi
Manifestaciju podupiru županijski odjeli za turizam i poljoprivredu te turistička zajednica i gospodarska komora. Cilj je trostruk: promovirati tradicionalna jela, potaknuti ekonomske aktivnosti na selu i učvrstiti brend Istre kao vodeće hrvatske eno-gastronomske destinacije.
Petnaest godina kasnije, rezultati se vide – od liberaliziranih propisa i većeg broja sjedećih mjesta do prepoznatljivosti istarskih proizvoda na domaćim i inozemnim tržištima. A svaki studeni dokazuje da su priče nona i nonića najbolji začin jelu – pogotovo kada ih kušate ondje gdje nastaju.