Island bi već u kolovozu mogao izaći na referendum o ponovnom pokretanju pregovora o pristupanju Europskoj uniji, doznaje se iz dvaju neimenovanih izvora bliskih pripremama za pristupanje. Parlament u Reykjavíku trebao bi datum glasanja objaviti u idućim tjednima.
Premda je vladajuća koalicija obećala održati referendum najkasnije do 2027., plan se ubrzao usred pojačanih geopolitičkih napetosti. Washington je nedavno uveo carine na islandsku robu, a američki predsjednik Donald Trump u više je navrata spominjao mogućnost aneksije Grenlanda i našalio se da bi Island mogao postati „52. američka savezna država”. Te poruke u Reykjavíku se tumače kao signal za traženje sigurnijeg okvira unutar EU-a.
Europski povjerenik za proširenje Marta Kos prošlog je mjeseca u Bruxellesu razgovarala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir. Nakon sastanka poručila je: „It is increasingly about security, about belonging and about preserving our ability to act in a world of competing spheres of influence. This concerns all Europeans.”
Islandska premijerka Kristrún Frostadóttir također je u Bruxellesu primila potporu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je partnerstvo s Islandom opisala riječima: „offers stability and predictability in a volatile world.”
Povratak na put prema EU-u označio bi preokret u odnosu na 2013., kada je Reykjavík zamrznuo pregovore, te na 2015., kada je formalno zatražio skidanje sa statusa kandidata. Otad se svijet dramatično promijenio: Island, država bez vojske smještena na strateški važnom položaju u sjevernom Atlantiku, sve više procjenjuje sigurnosne, a manje isključivo gospodarske koristi od članstva.
Iako nove ankete bilježe rast potpore ulasku u Uniju, bivši predsjednik Guðni Thorlacius Jóhannesson upozorava da proces neće biti ravan: „Accession might hit some very bumpy domestic political roadblocks down the line.” Najveća prepreka i dalje su ribolovne kvote – tema koja je u prošlim pregovorima izazivala žestoke sporove. Jedan europski dužnosnik podsjeća: „In the end it comes down to fish, that was always the issue.” Izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a pritisak oko morskih resursa mogao bi ipak biti manji.
Island je dio Europskog gospodarskog prostora i schengenske zone pa već primjenjuje velik dio zakonodavstva Unije. Prije zamrzavanja procesa zatvorio je 11 od 33 pregovaračka poglavlja, više nego ijedna druga država kandidatkinja u toj fazi. Po ocjeni jednog briselskog izvora, „on paper, it would not be too difficult; it could even take just a year” da se tehnički zaključi ostatak. No i u slučaju munjevitih pregovora Islanđani bi na koncu morali izaći na još jedan referendum kojim bi konačno potvrdili ulazak.
Island danas ima peti najveći BDP po stanovniku na svijetu; ekonomska dobit od članstva stoga je ograničena, dok sigurnosni argumenti dobivaju na težini. Odluka o obnovi pregovora – i eventualno o ulasku – time postaje jasnije pitanje strateške orijentacije zemlje koja se nalazi usred ubrzanog redefiniranja snaga na sjeveru Atlantika.
