Zapadne sile i dalje promatraju iranski arsenal balističkih projektila kao dvostruku prijetnju: konvencionalnu snagom udara i moguću platformu za nuklearne bojne glave, ako Teheran ikada razvije takvo oružje. Sâm Iran, međutim, ponavlja da je njegov raketni program „crvena linija” koju neće prijeći u bilo kakvim budućim pregovorima.
Najnoviji pokazatelj iranskih sposobnosti zabilježen je tijekom dvanaestodnevnog rata s Izraelom u lipnju 2025. Tada je Teheran u više vala ispalio balističke projektile na mete u središnjem i sjevernom Izraelu. Napadi su usmrtili desetke ljudi i razorili desetke zgrada i stambenih blokova.
Prema procjeni dvaju američkih analitičkih centara – Instituta za proučavanje rata (ISW) i projekta Kritične prijetnje Američkog instituta za poduzetništvo (AEI) – izraelska je vojska tijekom sukoba „vjerojatno uništila oko trećinu iranskih lansera projektila”. Unatoč toj šteti, iranski dužnosnici tvrde da su oporavili svoje raketne kapacitete i da su danas „jači nego ikad”.
Ti su navodi pojačali zabrinutost Zapada da bi obnova i daljnji razvoj balističkog programa mogli dodatno destabilizirati Bliski istok, posebno ako se ponovno otvore pregovori o iranskom nuklearnom dosjeu. Za Teheran, pak, rakete ostaju ključni element nacionalne sigurnosti i odvraćanja, zbog čega ne pokazuje spremnost odustati od njih ni pod pritiscima sankcija ili diplomatskih ultimatuma.