Prema svježim podacima Državnog zavoda za statistiku o bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2023., nejednak razvoj Hrvatske postaje sve vidljiviji.
• Hrvatski BDP iznosio je 79,2 milijarde eura, s prosječnim BDP-om po stanovniku od 20 526 eura – skok sa 17 545 eura godinu prije.
• Ključni motor rasta bio je Grad Zagreb: njegova je gospodarska „masa” u godinu dana narasla za 4,4 milijarde, na 26,7 milijardi eura. Time metropola sama generira više od trećine cjelokupnog nacionalnog BDP-a.
• Zagrepčani su, gledano po glavi stanovnika, lani stvarali 34 518 eura vrijednosti – čak 68 % iznad hrvatskoga prosjeka.
Slika na jugu zemlje daleko je drugačija. Splitsko-dalmatinska županija, iako broji oko 428 tisuća stanovnika i oslanja se na snažan turizam, ostaje osjetno ispod nacionalnog ritma rasta. Statistika pokazuje da je razlika između te županije i Zagreba sada veća nego razmak između Hrvatske i prosjeka Europske unije.
Turizam, premda donosi sezonski prihod, nije dovoljan za dugoročno jačanje industrije, visoko-plaćenih usluga i inovacija – sektora koji zagrebačko gospodarstvo pogone prema vrhu. Gospodarski stručnjaci godinama upozoravaju da su upravo decentralizacija i diverzifikacija ključni ako se želi zaustaviti daljnje produbljivanje jaza između metropole i ostatka zemlje.
Novi statistički presjek tako je još jednom otvorio staru raspravu: hoće li se politika konkretnim potezima uhvatiti ukoštac s neravnomjernim razvojem ili će se pitanje ponovno aktualizirati tek uoči narednih izbora.