S prvim danima nove godine istekla su prva energetska odobrenja za projekte obnovljivih izvora energije, jer nositelji u zakonskom roku od tri godine nisu uspjeli dobiti lokacijsku dozvolu. Time su automatski izgubili i naknadu plaćenu državi – 50 000 kuna po megavatu priključne snage – jer se, prema Zakonu o tržištu električne energije, odobrenje mora ukinuti ako dozvola izostane.
Uzrok administrativnog pata leži u činjenici da Hrvatska energetska regulatorna agencija godinama nije odredila cijenu priključenja na elektroenergetsku mrežu. Bez te cijene investitori ne mogu ugovoriti priključak, a bez ugovora županijski uredi ne izdaju lokacijsku dozvolu. Rezultat je začarani krug u kojem projekti propadaju i prije početka gradnje.
Najkritičnije bi moglo postati do kolovoza 2026. godine: tada bi moglo isteći još 16 odobrenja ukupnog kapaciteta 711 MW, za koja je već uplaćeno oko 4,7 milijuna eura državnom proračunu. Gubitkom odobrenja ti bi se projekti vratili na sam početak razvojne procedure, što dodatno usporava energetsku tranziciju i odgađa nove zelene megavate na mreži.
Problemi ne pogađaju samo projekte koji su odobrenje dobili po članku 133. Zakona; ni za nove projekte nema rješenja jer natječaji predviđeni člankom 17. još nisu ni raspisani. Još 2021. državni tajnik Ivo Milatić najavljivao je da će novi propisi „otpetljati gordijev čvor”, no četiri godine poslije čvor je i dalje nerazriješen.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar nedavno je poručio da se Ministarstvo zalaže za priključivanje putem fleksibilnih ugovora. Međutim, ostaje nejasno hoće li investitori pristati na takav model i hoće li banke uopće financirati projekte pod neizvjesnim uvjetima. Dio ulagača već razmatra sudsku zaštitu zbog gubitka odobrenja koji je, tvrde, uzrokovan regulatornim propustom države.
Dok se čeka odluka o cijeni priključenja ili hitne izmjene zakona koje bi produžile rokove, hrvatsko tržište obnovljivih izvora ostaje zakočeno, a potencijalni zeleni megavati– i milijuni eura uloženih predujmova – vise u zraku.
