Inflacija je u lipnju ponovo dobila na zamahu, a posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se godišnja stopa prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena popela na 4,4 %. To je dvostruko brže od prosjeka europodručja, gdje su cijene u istom razdoblju porasle 2 %.
DZS navodi da je indeks potrošačkih cijena u prvih šest mjeseci 2024. u odnosu na drugo polugodište prošle godine porastao 1,8 %. Taj podatak izravno ulazi u formulu kojom se jesenas usklađuju mirovine, pa se trenutačno procjenjuje da bi mirovine u sljedećem krugu mogle porasti za približno 6 %.
Nacionalni indeks potrošačkih cijena bilježi prosječnu lipanjsku inflaciju od 3,7 %. Prednjače usluge: u odnosu na svibanj skuplje su 1 %, a prema lanjskom lipnju čak 6,7 %. Cijene hrane i energenata u mjesec dana porasle su 0,3 %, dok se u europodručju bilježi tek 0,1 % rasta.
Hrvatska se u lipnju našla među tri najinflatornije zemlje eurozone; višu stopu imaju samo Estonija i Slovačka. Italija bilježi godišnju inflaciju od 1,7 %, Portugal 2,1 %, a Španjolska 2,2 %. Ministar turizma poručio je da tema poskupljenja „ne bi trebala dominirati medijskim prostorom dok traje sezona” te predložio raspravu o uzrocima tek na jesen.
U 12 godina članstva u Europskoj uniji Hrvatska je razinu razvijenosti povisila sa 61 na 77 % prosjeka EU-a, ali se cijenama uskladila još brže. Po završetku 2024. prosječna razina cijena hrane bila je oko 4 % iznad prosjeka EU-a, dok su troškovi komuniciranja skuplji 11 %, a potrošačka elektronika i bijela tehnika 10 %. Kućanske potrepštine nadmašuju prosjek za 2 %. S druge strane, usluge u hotelima i restoranima još su oko 5 % ispod europskog prosjeka, no i dalje skuplje nego kod većine konkurentskih turističkih destinacija.
Analitičari upozoravaju da bi se pritisci na cijene mogli nastaviti, ponajprije zbog rasta plaća i snažne ljetne potražnje, što dodatno stavlja naglasak na jesensko usklađivanje mirovina i proračunske troškove koje donosi.