Potrošači koji u trgovinama posežu za pakiranjima označenima kao „svježa jaja” sve češće kupuju uvozni proizvod, i to nerijetko – ni ne znajući. Prema najnovijim analizama tržišta, gotovo svako drugo jaje koje završi u hrvatskim košaricama dolazi iz inozemstva, a posljednjih mjeseci prednjači uvoz iz Ukrajine.
Jeftinija jaja dobrodošla su kupcima suočenima s višim troškovima života, no preračunata na duži rok mogla bi presjeći domaći lanac opskrbe. Ukrajinski proizvođači posluju izvan europskog sustava nadzora, bez obveze poštivanja strožih veterinarskih i ekoloških pravila koja vrijede za farme u EU. Zbog takvih razlika u standardima i cijeni domaće peradarske farme, koje su se proteklih godina modernizirale upravo radi usklađivanja s propisima Unije, sada se bore za opstanak.
Istodobno, potrošači se sve češće žale na nejasno označavanje porijekla. Na ambalaži se, primjerice, ističe da je jaje pakirano u Hrvatskoj, dok je stvarno mjesto proizvodnje zapisano sitnim slovima na drugom dijelu kutije. U moru marketinških poruka upravo je ta zakonski propisana, ali diskretnija oznaka – kombinacija slova i brojki otisnuta na ljusci – jedini pouzdani dokaz stvarnog izvora.
Proizvođači upozoravaju da se „neravnopravna utakmica” nastavlja: daljnji pad otkupnih cijena mogao bi rezultirati zatvaranjem farmi i gubitkom radnih mjesta, a tržište bi u potpunosti ovisilo o jeftinom, uvoznom proizvodu. Stoga od nadležnih traže strožu kontrolu deklariranja i radi sigurnosti hrane i radi očuvanja domaće proizvodnje.
U međuvremenu, preporuka stručnjaka potrošačima glasi: provjerite kôd na jajetu – prva znamenka označava način uzgoja, a sljedeće dvije ili tri slova državu podrijetla. Kod „UA” znači da je jaje iz Ukrajine. Tek svjesnim izborom moguće je, poručuju peradari, spriječiti da hrvatska jaja postanu tek povremena egzotika na domaćim stolovima.