Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) prvi je put u gotovo 20 godina usvojila rezoluciju kojom službeno proglašava Iran kršiteljem obveza o neširenju nuklearnog oružja. Teheran tvrdi da njegov nuklearni program služi isključivo mirovnim svrhama, no zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Izrael, upozoravaju da Iran potajno teži izradi bombe.
Američke obavještajne službe i sama IAEA smatraju da je Iran do 2003. vodio tajni program razvoja nuklearnog oružja, što Teheran odlučno poriče. Prekretnica je bio nuklearni sporazum iz 2015. godine, koji je ograničio iransko obogaćivanje urana na 3,67 % čistoće, zalihe na 300 kg te uporabu samo osnovnih centrifuga IR-1.
Sporazum se raspao nakon što je 2018. tadašnji američki predsjednik Donald Trump povukao Sjedinjene Države iz dogovora. Iran je godinu dana kasnije postupno ukinuo sva ograničenja i počeo obogaćivati uran do 60 % čistoće, što je vrlo blizu vojnih 90 %.
Prema posljednjem izvješću IAEA-e, iranske zalihe urana obogaćenog na 60 % narasle su na 408 kg – količinu koja bi, uz dodatno obogaćivanje, bila dovoljna za izradu oko devet nuklearnih bombi. Inspektori su usto otkrili neprijavljene aktivnosti na tri lokacije pod dugotrajnom istragom.
Pitanje iranskih nuklearnih ambicija dodatno je zaoštreno nedavnim izraelskim napadima usmjerenima na ciljeve povezane s tim programom. Dok Teheran poručuje da neće odstupiti od „mirnodopske” uporabe nuklearne tehnologije, sve žešća retorika i ubrzano gomilanje obogaćenog urana ponovno bude strahove od nuklearne utrke na Bliskom istoku.
