ZADAR – Dok se pogledi većine turista na Jadranu zadržavaju na kristalno plavoj površini, zadarski startup SeaCras svakodnevno zaviruje nekoliko kilometara dublje – u piksele satelitskih snimaka visoke rezolucije.
Osnovan 2019. godine, SeaCras je most između znanosti i tržišta. Idejni začetnik i izvršni direktor Mario Špadina vratio se u Hrvatsku nakon istraživanja mikroplastike na Sveučilištu u Valenciji te zaključio da „znanost prečesto kaska za potrebama industrije”. Sa skupinom kolega pretočio je znanstveno znanje u komercijalni sustav koji danas prati more na trima kontinentima.
Algoritmi koji vide i ono što oči ne mogu
Srce platforme čini napredna obrada satelitskih podataka uz potporu algoritama umjetne inteligencije. Geoprostorni stručnjak Robert Šulc objašnjava da se iz sirovih slika automatizirano izvlače pokazatelji o stanju mora, prirodnim staništima i ljudskim aktivnostima:
• detekcija izlijeva goriva, „crnih tankova” i plutajuće plastike prema MARPOL-u
• nadzor cvatnje algi i zdravlja posidonije
• praćenje pomorskog prometa, sidrenja i erozije plaža
• bilježenje nezakonitih infrastrukturnih zahvata na obali.
Platforma trenutačno neprekidno nadzire više od 1 600 km² Jadrana; do 2027. cilj je premašiti 10 000 km². U travnju je, primjerice, zabilježena naftna mrlja kod Hvara koju službene službe u početku nisu registrirale. Od lansiranja proizvoda 2023. SeaCras je locirao desetke incidenata, od manjih ispusta goriva do ozbiljnih zagađenja s potencijalnim prekograničnim posljedicama.
Rano upozorenje umjesto kasnog čišćenja
„Rano upozorenje jedini je učinkovit način ublažavanja štete”, naglašava Šulc, podsjećajući da je Jadran plitko i poluzatvoreno more izloženo otjecanju poljoprivrednih i urbanih zagađivala iz sjeverne Italije te plastici koja morskim strujama stiže čak iz Albanije. Iako službeni programi ispituju kakvoću mora na nešto više od 1 000 plaža, stvarnih kupališta ima više od 2 500, pa – kako ističu u SeaCrasu – „podataka kronično nedostaje”.
Primjena od kruzera do zaštićenih uvala
Tvrtka surađuje sa Zadarskom županijom, Zavodom za javno zdravstvo i Sveučilištem u Zadru, a njihova mobilna aplikacija s podacima u stvarnom vremenu već je zaživjela u luci Gaženica te u uvali Zavratnica u partnerstvu s udrugom Rewilding Velebit. Primjenjuju je turistički sektor, kruzing industrija i lokalne zajednice kako bi na vrijeme reagirali na potencijalne ekološke prijetnje.
Inovacija nije promaknula ni međunarodnoj sceni. Fondacija Prince Albert II od Monaka uvrstila je aplikaciju među ključne alate za regenerativni turizam, a World Sustainable Travel & Hospitality Awards svrstao ju je u finale za vodeći svjetski program očuvanja morskog biodiverziteta, uz divove poput Iberostara.
Sljedeći korak – od zaštite do regeneracije
Špadina vjeruje da se Hrvatska približava „kritičnoj masi osviještenih građana”. Kada se to dogodi, kaže, fokus će prijeći s pukog ublažavanja štete na regenerativno upravljanje – ulaganje u obnavljanje morskih ekosustava. Ako SeaCras i dalje bude gledao more iz orbite jednako oštro, kritična masa bi mogla stići i brže nego što mislimo.