ZAGREB – Hrvatski deep-tech startup SeaCras u samo pet godina prerastao je iz akademskog projekta u međunarodno priznati sustav za nadzor mora i priobalja. Tvrtku je 2019. u Zadru osnovao morski fizičar dr. Mario Špadina, nakon istraživanja mikroplastike na Sveučilištu u Valenciji. Danas gotovo 20-člani tim, među kojima je i stručnjak za geoprostorne podatke Robert Šulc, kombinira satelitske snimke vrlo visoke rezolucije s algoritmima umjetne inteligencije kako bi u stvarnom vremenu uočio naftne mrlje, ispuste goriva, cvjetanja algi i devastaciju obale.
„Rano upozorenje jedini je učinkovit način mitigacije – alat koji problem predviđa i sprječava”, naglašava Špadina. Sustav već pokriva 1 600 km² Jadrana, a cilj je do 2027. nadzirati više od 10 000 km². Od lansiranja proizvoda 2023. detektirano je više desetaka ekoloških incidenata, uključujući proljetni izljev nafte kod Hvara koji službene službe nisu zabilježile.
SeaCrasovi modeli klasificiraju izvore onečišćenja prema konvenciji MARPOL, prate posidoniju, sidrenja, pomorske rute i eroziju plaža. Prednost je „jedinstvena analiza” koja spaja okolišne pokazatelje i ljudske aktivnosti, ističe Šulc. Sustav je prilagodljiv različitim morima pa je već implementiran na tri kontinenta.
Aplikacija SeaCras, koja u stvarnom vremenu prikazuje kakvoću mora, prvo je predstavljena u zadarskoj luci Gaženica, a potom i u uvali Zavratnica. Fondacija princea Alberta II od Monaka uvrstila ju je među alate regenerativnog turizma, dok su Svjetski ekonomski forum, platforma Sifted i inicijativa BlueInvest startup proglasili jednom od najperspektivnijih plavih tehnologija. Ovih je dana SeaCras primljen i u prestižni program Cassini koji podupire 20 najboljih europskih svemirskih tvrtki godišnje.
Unatoč međunarodnom proboju, Špadina naglašava da SeaCras ostaje „domaći proizvod” i surađuje s lokalnim institucijama – od Zadarske županije i Zavoda za javno zdravstvo do Sveučilišta u Zadru. Sljedeća faza razvoja uključuje digitalne blizance infrastrukture i hibridne responzne centre koji će objediniti satelitske podatke s ostalim senzorima.
„Spremni smo pokriti cijeli Jadran i pratiti prekogranične incidente kako bismo osnažili upravljanje ovim vitalnim resursom”, poručuje Špadina i dodaje: „Cilj nam je da Hrvatska prijeđe s ublažavanja štete na regenerativno upravljanje, ulaganje u restauraciju mora, a ne samo u sanaciju.”