Europski parlament prihvatio je izvješće o proširenju koje ga definira kao „strateški odgovor na aktualne geopolitičke okolnosti”, no hrvatski zastupnici iz Europske pučke stranke (EPP) odlučili su ostati suzdržani zbog prijedloga da se u nekim ključnim područjima odustane od jednoglasnosti.
Litavski liberal Petras Auštrevičius, autor dokumenta, u raspravi je poručio kako „ruska izravna vojna agresija na Ukrajinu i hibridno ratovanje protiv Europe primoravaju EU da redefinira strategije integracije”. U samom tekstu naglašava se da je proširenje „win-win i za aktualne i za buduće članice” te se pozivaju institucije Unije i države članice da provedu „nužne reforme” kako bi se novi val ulazaka mogao ostvariti do 2030.
Novost je jasan zahtjev da se o prednostima proširenja aktivno komunicira i unutar postojećih članica, gdje se ono često percipira isključivo kao trošak. Auštrevičius je podsjetio da je, primjerice, trgovina između Litve i Njemačke nakon litvanskog pristupanja narasla 3,6 puta, dok je između Češke i Nizozemske učetverostručena, čime su, tvrdi, ponajviše profitirale „starije, razvijenije članice”.
Delegacija hrvatskih pučana ističe kako „snažno i dosljedno podupire politiku proširenja” te da Hrvatska, kao najmlađa članica, najbolje razumije koristi i napore koje donosi put ka članstvu. Ipak, smatraju da se „ključne strateške odluke moraju graditi, a ne nametati”, zbog čega se protive prelasku s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u područjima obrane, financija, vanjskih poslova i samog proširenja.
Usvojeno izvješće zato je podržala većina zastupnika, ali hrvatski EPP-ovci zadržali su distancu, upozoravajući da bi odustajanje od pravila konsenzusa moglo dodatno produbiti podjele unutar Unije u vrijeme sve izraženijih geopolitičkih napetosti.