Rat u Gazi i napetosti između Irana i zemalja Perzijskog zaljeva odražavaju se i na bojište u istočnoj Europi. Ukrajina je, nastojeći pomoći partnerima, u Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju poslala timove svojih stručnjaka za borbu protiv bespilotnih letjelica. No, bivši državni tajnik u Ministarstvu obrane i vojni analitičar Pero Kovačević upozorava da bi upravo nova žarišta mogla znatno ugroziti ukrajinske nabave ključnog naoružanja.
Kovačević podsjeća da su protuzračni sustavi Patriot već sada na globalnom tržištu pod pritiskom. „Recimo Iran je izvršio udar na zaljevske zemlje s 500 balističkih projektila i 2000 dronova, a oni su potrošili oko 800 raketa Patriota. Znamo da jedna raketa košta negdje od 3,5 do 4 milijuna dolara. S druge strane, Ukrajini prema njihovim službenim podacima treba mjesečno 60 takvih raketa, tako da je situacija dosta nepovoljna”, objašnjava analitičar.
Osim sve veće potražnje za preciznim presretačima, na ukrajinski položaj utječu i politički signali iz Washingtona. Trenutačni američki predsjednik Donald Trump najavio je mogućnost ukidanja sankcija na rusku naftu kako bi se obuzdao eksplozivan rast cijena energenata. „Rusija objektivno dobiva ako se ukinu sankcije, a već sada oni zarađuju i veći je interes za njihovu naftu. Ukrajina će sve teže doći do potrebnog naoružanja i vojne opreme koju treba, tako da će to biti dosta veliki problem za Ukrajinu što dalje”, upozorava Kovačević.
Analitičar ipak ističe da Kijev ima veliko iskustvo u elektroničkom ratovanju i neutraliziranju dronova te da je svaka suradnja s arapskim partnerima korisna. No, ako se potrošnja projektila Patriota na Bliskom istoku nastavi sadašnjim tempom, a Moskvi se omogući lakši izvoz energenata, ukrajinska vojska mogla bi se suočiti s ozbiljnim nestašicama vitalne protuzračne obrane upravo kad joj je najpotrebnija.
