U Sjedinjenim Državama ponovo se rasplamsala rasprava o oružju nakon ubojstva američkog desničarskog aktivista Charlieja Kirka. Tamo je, podsjetimo, dovoljno predočiti osobnu iskaznicu ili vozačku dozvolu kako bi se legalno kupio pištolj, puška ili čak mitraljez.
Dok američki slučaj izaziva šok, Hrvatska ima znatno stroži sustav. O tome svjedoči Mira Muslim, načelnica Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove Policijske uprave splitsko-dalmatinske, koja je članica povjerenstva za oružje od 1993. godine.
„Ne sjećam se da je ijedna žena zatražila odobrenje za nabavu oružja u svrhu samoobrane. Uvijek muškarci kažu kako se boje za svoje živote i imovinu”, navodi Muslim, prisjećajući se rada u Solinu i Kaštelima.
Prema važećem Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana, put do dozvole u Hrvatskoj uključuje:
- Liječnički pregled kojim se utvrđuje psihofizička sposobnost.
- Polaganje ispita o rukovanju i čuvanju oružja.
- Uvjerenje o nekažnjavanju i provjeru sigurnosnih zapreka.
- Policijsko odobrenje koje se izdaje tek nakon uvida u sve navedeno.
Nakon dobivanja dozvole, vlasnik oružje mora čuvati zaključano, odvojeno od streljiva, a policija redovito provjerava uvjete.
Statistika pokazuje da u Hrvatskoj dominira lovačko oružje, dok su zahtjevi za oružje u svrhu samoobrane rjeđi. Izostanak interesa žena dodatno naglašava kulturološke razlike u percepciji sigurnosti.
Dok Hrvatska inzistira na strogim provjerama i višeslojnom sustavu kontrole, američki model dostupnosti oružja ističe se kao suprotan pol. Tragični slučaj Charlieja Kirka ponovo otvara pitanje koliko liberalni zakoni mogu utjecati na sigurnost građana – i kakve se posljedice plaćaju kada oružje postane prelakopristupačno.