Globalno tržište audioknjiga do 2033. trebalo bi rasti po impresivnoj složenoj stopi od 25,7 % godišnje. Hrvatska još kaska, ali domaći akteri ubrzano hvataju priključak.
Produkcijska kuća Audio Store Transonica s platformom book&zvook startala je 2018. s tek deset naslova. Pet godina poslije prešla je stotinu, a samo u posljednjih 18 mjeseci došla do oko 200 knjiga. Aplikaciju je dosad preuzelo oko 60 000 korisnika, od kojih je lani aktivno bilo 35 000.
Suosnivačica Ljubica Letinić upravo se vratila s londonskog sajma knjiga gdje je, kako kaže, otvorila vrata suradnji s globalnim divovima. Audible nudi izravan ulazak hrvatskih naslova na svoju platformu, dok Penguin Random House Audio želi partnerski model. Velikim izdavačima, navodi Letinić, nedostaju „mali jezici”, zbog čega je hrvatski katalog sve zanimljiviji.
Cilj book&zvooka sada je snimati najmanje 60, a ambiciozno i 100 novih naslova godišnje. Time bi domaća ponuda postupno stizala klasičnu, papirnatu produkciju koja u Hrvatskoj godišnje iznosi oko 5 000 novih knjiga.
Zašto je snimanje skupo i sporo
Audioknjiga nastaje u nekoliko faza: od izbora naratora i prilagodbe teksta za slušanje, preko višednevnog studijskog snimanja, do dugotrajne post-produkcije u kojoj se uklanjaju šumovi, uređuje dinamika i dodaju uvodni i završni zvučni slojevi. Kod dječje literature često se uključuju dodatni glasovi i efekti kako bi priča bila privlačnija.
Taj proces otvara novo tržište rada za glumce, tonske inženjere i dizajnere zvuka, ali i širi kulturnu infrastrukturu koju papirnate knjige same po sebi ne zahtijevaju.
Što publika sluša
Na listi najslušanijih stranih autora na book&zvooku vodi Gabriel García Márquez; njegov naslov „Vidimo se u kolovozu” drži rekorde slušanosti. Od domaćih pisaca ističe se Miljenko Jergović, a solidnu publiku ima i klasik Vladan Desnica s „Proljećima Ivana Galeba”. Uskoro stiže i zvučna knjiga Brana Jakubovića iz Dubioze kolektiv.
Nije prijetnja nego nadogradnja
Urednica izdavačke kuće Hena com Nermina Husković podsjeća da audioknjiga popunjava praznine kojima se tradicionalno izdavaštvo teško bavi: „Smatram da potreba za audioknjigom postoji, ako uzmemo segmente društva kao što su mladi koji ne znaju čitati, djecu, zatim starije osobe oslabljenog vida, a tu je i cijeli niz situacija poput vožnje kada audioknjiga dobro dođe.” Dodaje da zvučno izdanje ne vidi kao konkurenciju tiskanom, nego kao širenje interesa za čitanjem.
Sličan stav ima i Nikolina Terzić iz izdavačke kuće Znanje, ističući da oba formata mogu koegzistirati i poticati publiku da posegne za knjigom u bilo kojem obliku.
Dok globalna krivulja nastavlja strmo rasti, hrvatska industrija hvata zamah: od dvostrukog povećanja kataloga do pregovora s Audibleom – domaći zvukovi spremni su za svjetsko tržište.