Prema prvim podacima Eurostata za 2026., nacionalnu minimalnu plaću propisuje 22 od 27 članica Europske unije, dok Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska i dalje nemaju zakonski definirani iznos.
Razlike među državama ostaju znatne. Bugarska je na dnu s 620 eura mjesečno, a slijede Latvija (780 €), Rumunjska (795 €), Mađarska (838 €), Estonija (886 €), Slovačka (915 €), Češka (924 €) i Malta (994 €).
U srednjem rasponu od 1.000 do 1.500 eura nalazi se osam država, među kojima i Hrvatska s 1.050 eura bruto. Iznad hrvatskog iznosa su Slovenija (1.278 €) i Španjolska (1.381 €), dok su ispod Portugal (1.073 €), Cipar (1.088 €), Poljska (1.139 €), Litva (1.153 €) i Grčka (1.027 €).
Šest zapadnoeuropskih ekonomija ima minimalnu plaću višu od 1.500 eura: Luksemburg predvodi s 2.704 €, a slijede Irska (2.391 €), Njemačka (2.343 €), Nizozemska (2.295 €), Belgija (2.112 €) i Francuska (1.823 €).
Nominalno, najviša minimalna plaća u EU-u je 4,4 puta veća od najniže, no razlika se smanjuje kada se plaće prilagode razinama cijena. Izraženo u standardu kupovne moći (PPS), raspon se sužava na omjer 2,4 : 1, od 886 PPS-a u Estoniji do 2.157 PPS-a u Njemačkoj.
Po toj metodologiji Hrvatska ulazi u srednju skupinu od 1.000 do 1.500 PPS-a, zajedno sa Slovenijom, Litvom, Rumunjskom, Portugalom, Grčkom, Ciprom, Mađarskom, Maltom, Slovačkom, Bugarskom i Češkom. U najvišoj skupini (iznad 1.500 PPS-a) nalaze se Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska, Poljska i Španjolska, dok su ispod 1.000 PPS-a samo Latvija i Estonija.
U odnosu na siječanj 2025. Slovačka, Bugarska i Češka preselile su se u višu skupinu, što dodatno smanjuje realne razlike unutar Unije.
Gledano unutar srednje i jugoistočne Europe, hrvatska minimalna plaća nadmašuje one u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj, ali i dalje zaostaje za slovenskim i poljskim pragom. Prilagođeni pokazatelji kupovne moći, međutim, potvrđuju postupno približavanje životnog standarda među državama regije.