Europski parlament prošlog je tjedna tijesnom većinom – svega deset glasova – zatražio mišljenje Suda EU-a o usklađenosti trgovinskog sporazuma s Mercosurom s europskim ugovorima. Time je postupak ratifikacije praktički zamrznut i mogao bi se odgoditi i do dvije godine.
Odluka je donesena pod pritiskom masovnih prosvjeda poljoprivrednika koji su traktorima blokirali prilaze zgradi Parlamenta u Strasbourgu. Dok proizvođači ovu pauzu vide kao privremenu pobjedu, Europska komisija izrazila je žaljenje, upozoravajući da se koči jedan od strateški najvažnijih trgovinskih projekata Unije.
Tri moguće odluke Suda Sud EU-a nije obvezan postupati žurno. Stručnjaci ističu da su na stolu tri ishoda:
- potvrda sporazuma i povratak na glasanje u Parlamentu,
- djelomično ograničenje uz korekciju pojedinih odredbi,
- negativno mišljenje koje bi zahtijevalo duboke preinake ili čak redefiniranje cijelog projekta.
Presedan za buduće ugovore Pravni analitičari upozoravaju da slučaj nadilazi Mercosur: sudska interpretacija postavit će presedan za buduće trgovinske sporazume, posebno za one koji balansiraju između isključivih ovlasti Unije i nadležnosti država članica.
Složen pravni mozaik Sporazum je podijeljen na dva dokumenta. Sveobuhvatni Sporazum o partnerstvu (EMPA) obuhvaća politički dijalog, trgovinu, ulaganja, okoliš i suradnju te zahtijeva ratifikaciju u svim nacionalnim parlamentima EU-a i zemalja Mercosura. Privremeni trgovinski sporazum (ITA) predviđa da se trgovinske odredbe mogu primjenjivati odmah nakon potpisa i suglasnosti Europskog parlamenta.
Međutim, slanje cijelog paketa Sudu EU-a preokrenulo je političku dinamiku. Analitičari procjenjuju da bi pokušaj privremene primjene sada izgledao kao zaobilaženje Parlamenta i poljoprivrednog sektora, što bi moglo dodatno radikalizirati prosvjede i pojačati euroskepticizam. Zbog toga se očekuje da će Komisija pričekati sudsku odluku.
Jean Pisani-Ferry, bivši savjetnik Europske komisije, upozorava: „Odluka da se zatraži mišljenje Suda EU-a reflektira duboke političke podjele unutar Unije. Ovo nije samo pravno pitanje, nego signal kako Europa vidi svoje strateško mjesto u svijetu.”
Najveća zona slobodne trgovine na svijetu? Sporazum između EU-a i četiriju država Mercosura – Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja – stvorio bi najveću zonu slobodne trgovine na planetu, obuhvaćajući više od 700 milijuna potrošača. Hoće li taj projekt zaživjeti, sad ovisi o tumačenju luksemburških sudaca.