Pad poslovnog optimizma i sve veći troškovi rada guraju hrvatski prometno-logistički sektor na rub recesije.
Prema najnovijim podacima HUP-ova Hlipo indeksa, raspoloženje u branši tijekom trećeg tromjesečja 2025. srušilo se za 38,3 boda – najveći minus među svim djelatnostima.
Ključni razlozi posrtaja • Rast troškova rada i energenata. • Neizvjesnost oko vanjskotrgovinske potražnje. • Globalni poremećaji izazvani carinskim mjerama, geopolitičkim tenzijama i klimatskim ekstrema.
‘Freight recesija’ i njezin odjek u Jadranu Na svjetskom tržištu tereta bilježi se višak prijevoznih kapaciteta i kontinuiran pad vozarina, što urušava profitabilnost i koči nova ulaganja. Organizacija UNCTAD procjenjuje da će pomorski promet u 2025. porasti za manje od 2 % u odnosu na lani, dok brodovi u lukama čekaju u prosjeku 11 sati duže u zemljama u razvoju i 6 sati u razvijenima.
Hrvatske luke osjećaju posljedice: • Ukupni promet 2024. pao je 11 %, na 20,9 milijuna tona. • Split i Ploče stagniraju, dok Luka Rijeka bilježi rast zahvaljujući investiciji od oko 380 milijuna eura u projekt Rijeka Gateway. • Kontejnerski promet i dalje raste dvoznamenkastom stopom (prosječno 20 % godišnje u posljednjih 12 godina), što donosi veću dodanu vrijednost i potiče razvoj intermodalne logistike.
Geostrateška šansa unatoč manjkavostima Suše, oluje, restrikcije plovidbe kroz Panamski i Sueski kanal te napetosti u Crvenom moru i oko Hormuškog tjesnaca prisiljavaju brodare na dulje i skuplje rute. Taj trend, uz postojeću zastarjelu željezničku infrastrukturu, umanjuje hrvatske izglede da brže poveže Jadran s unutrašnjošću Europe.
No, nastave li se ulaganja u modernizaciju luka i pruga, Hrvatska bi dugoročno mogla iskoristiti svoj položaj na tranzitnoj osi između srednje Europe i Mediterana, preokrenuti negativne trendove i ojačati otpornost na buduće šokove.