Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji kliznula je u travnju po prvi put od prosinca, ali je Hrvatska zabilježila jedan od najsnažnijih uzleta, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Prema sezonski prilagođenim brojkama, proizvodnja u eurozoni pala je za 2,4 %, a u cijeloj Uniji za 1,8 % u odnosu na ožujak. Najveći udar pretrpjela su netrajna potrošačka dobra, dok je sektor energije unutar monetarne unije pao za 1,6 %.
Hrvatska među europskim rekorderima • Mjesečno: +2,5 % – izjednačeno sa Švedskom, odmah iza Danske (+3,5 %) i Luksemburga (+3,2 %) • Godišnje: +6,5 % – treće mjesto u EU, iza Irske (+18,4 %) i Finske (+10,2 %)
Nakon pada od 1,5 % početkom proljeća, hrvatska industrija uspjela je preokrenuti trend i time zauzeti mjesto među vodećim rastućim gospodarstvima u travnju. U vladi smatraju da će ovi pokazatelji dodatno osnažiti optimistične poruke premijera Andrej Plenković o otpornosti domaćeg gospodarstva.
Kontrast s europskim prosjekom Istovremeno, većina europskih članica bilježila je pad. Irska je na mjesečnoj razini potonula za 15,2 %, dok su Malta i Litva izgubile 6,2 %, odnosno 3 %. Godišnje gledano, Danska je pala za 11,6 %, a Bugarska za 10,5 %.
U cijeloj eurozoni godišnji rast industrijske proizvodnje usporio je na 0,8 %, znatno ispod revidiranih 3,7 % iz ožujka. U EU-u je slično: 0,6 % u travnju u odnosu na 2,8 % mjesec ranije.
Eurostat je pritom izdvojio sektor netrajnih potrošačkih dobara kao rijetku svijetlu točku, s rastom od 6,1 % u eurozoni i 4,1 % u Uniji. Međutim, pad intermedijarnih dobara (-1,0 %) naglašava širinu usporavanja europske industrije.
Zahvaljujući snažnom travanjskom skoku, Hrvatska se svrstala među malobrojne članice koje su istodobno zabilježile rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, čime potvrđuje trend oporavka nakon slabijeg početka godine.
