Rast zaduženosti hrvatskih građana ubrzao je u 2024. – ukupna zaduženja skočila su više od 10 %. Iako se udio privatnog duga u BDP-u još ne smatra alarmantnim, HNB ističe da treba obuzdati njegovu dinamiku i promijeniti strukturu, pa je bankama postavio dodatne regulatorne zahtjeve. Procjena struke glasi: mjere su „vrlo razumne”.
Povijesna iskustva opravdavaju oprez. Godine 1999. recesiju je potaknuo privatizacijski dug, a nakon sloma 2008. upravo su kombinacija privatnog, inozemnog i javnog duga produljile krizu na šest godina. Uz to, nagli skok švicarskog franka stvorio je politički i pravni kaos, a 2017. uslijedila je najveća sanacija poduzeća u domaćoj povijesti.
Posljednje desetljeće donijelo je ipak zaokret: država, banke i poduzeća zadužuju se opreznije. Omjer javnog duga i BDP-a pada petu godinu zaredom i prema projekciji za kraj 2025. trebao bi se spustiti na 55 %, što Hrvatsku svrstava među manje zadužene članice EU-a. Time je otvoren prostor za novo izvanredno trošenje, kakvo je bilo nužno 2020.
Ni inozemni dug više nije prijetnja – Hrvatska je trenutačno neto kreditor prema inozemstvu s oko 10 % BDP-a viška. U takvim okolnostima HNB-ovi zahtjevi bankama doživljavaju se kao pravodobna preventivna kočnica prije nego što se ponovno ponovi lekcija da je – dug zao drug.