Afrička svinjska kuga trenutačno je pod nadzorom, no epidemiolozi i veterinari upozoravaju da sezona tradicionalnih svinjokolja donosi novi rizik. Klanje svinja za vlastite potrebe dopušteno je samo u zonama I, II i III, uz obveznu najavu ovlaštenom veterinaru najmanje 48 sati prije klanja. Meso i proizvodi dobiveni od tih svinja smiju se koristiti isključivo u kućanstvu – javna prodaja strogo je zabranjena.
Ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer ističe da je širenje bolesti zaustavljeno „zajedničkim djelovanjem proizvođača, lovaca i veterinarskih stručnjaka” te podvlači kako „nitko ne želi dovesti u pitanje svinjokolje”. Ipak, dodaje da potencijalna opasnost i dalje vreba te poziva sve dionike na maksimalan oprez.
Edukacija i biosigurnost Stručnjaci HAPIH-a obilaze farme i, u dogovoru s resornim ministarstvom, provode veterinarske posjete za procjenu rizika. Kako lijek ni cjepivo ne postoje, ključni su:
- pravodobna detekcija i prijava simptoma,
- striktna dezinfekcija objekata, opreme, odjeće, obuće i vozila,
- zabrana držanja svinja na otvorenom i kontakta s divljim svinjama,
- kontrola premještanja i kupovanja životinja ili mesa iz zaraženih područja,
- odgovorno zbrinjavanje klaoničkog otpada i kuhinjskih ostataka.
Zašto se usmrćuju i zdrave svinje? Hefer pojašnjava da se u zaraženim objektima moraju eutanazirati sve svinje, pa i one naizgled zdrave: „Smrtnost u akutnom obliku doseže 100 %. Životinje trpe tešku bol, a preživjele bi postale trajni kliconoše.”
Uloga čovjeka u širenju virusa Iako virus ne prelazi na ljude, ljudi ga nesvjesno prenose kontaminiranom odjećom, obućom, vozilima ili bacanjem ostataka hrane. Virus preživljava 15 tjedana na sobnoj temperaturi, mjesecima na +4 °C i do tri godine zamrznut. U suhom mesu i masti ostaje zarazan gotovo godinu dana.
Stoga se potrošačima savjetuje da ne kupuju nezakonito meso s crnog tržišta te da svinjetinu uvijek termički obrade. Proizvođačima pak Hefer poručuje da ulaganje u biosigurnost nije „dodatni trošak, nego preduvjet stabilne proizvodnje”.
Optimističan, ali oprezan pogled naprijed Zahvaljujući strogim mjerama, broj novih izbijanja pada, no migracije divljih svinja i otpornost virusa i dalje predstavljaju izazov. „Virus će ostati u prirodi i s tim moramo naučiti živjeti”, kaže Hefer, uvjeren da se, uz trajno ulaganje u edukaciju i infrastrukturu, svinjogojstvo u istočnoj Hrvatskoj može stabilizirati i da će tradicija svinjokolja biti očuvana.
„Svi zajedno smo jači od svih izazova i samo zajednički možemo sačuvati našu tradiciju!”, zaključuje Hefer.