Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan poručio je u Saboru da izmjene Zakona o kaznenom postupku, koje Vlada ponovno predlaže po hitnom postupku, imaju jednu glavnu svrhu – skratiti trajanje kaznenih procesa koji sada u prosjeku traju 126 dana.
„Ovim izmjenama želimo spriječiti odugovlačenje postupaka”, rekao je ministar, naglasivši da se najveći učinak očekuje u složenim, medijski praćenim predmetima s više okrivljenika i brojnim vještačenjima.
Ključne promjene • Veća ovlast suca pojedinca u postupcima za kaznena djela s predviđenom kaznom do pet godina zatvora ili novčanom kaznom. • Stranke više neće sudjelovati na sjednicama optužnog vijeća pri ispitivanju optužnice. • Posebna žalba ostaje moguća u fazi istrage, na pripravnom ročištu i tijekom rasprave, ali ne i pred optužnim vijećem. • Širi se sudska diskrecija u ocjeni nezakonitih dokaza, čime se smanjuje broj dokaza izbačenih zbog „čiste povrede procesne forme”.
Habijan je naveo da se zakon mijenja i radi ispunjavanja standarda za ulazak Hrvatske u OECD te zbog provedbe presude Suda EU u predmetu HANN-INVEST.
Oporba vidi opasnost za ravnotežu u postupku Zastupnici SDP-a, Možemo! i drugih oporbenih klubova ocijenili su da će prijedlog „produbiti neravnopravnost” između Državnog odvjetništva i obrane.
Sandra Benčić (Možemo!) ustvrdila je da se „skraćuje pravo obrane, širi prostor za nezakonite dokaze i slabi sudska kontrola” te najavila zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti. Tonči Restović (SDP) upozorio je na primjedbe Hrvatske odvjetničke komore koja smatra da DORH dobiva preveliku moć.
Damir Barbir (Centar i NPS) podržao je modernizaciju postupka, ali i upozorio da šira diskrecija suda mora biti praćena jasnim pravilima i učinkovitim pravnim lijekovima.
HDZ odbacuje kritike HDZ-ov Ante Babić uzvratio je da se „kontrola optužnice ne ukida, nego čini funkcionalnijom” te da policija i DORH „ne dobivaju šire ruke”, dok pravo na obranu ostaje zaštićeno.
Prijedlog zakona u listopadu je već prošao glasovanje, no povučen je jer je kao organski zakon trebao 76, a dobio je 75 glasova. Vlada ga sada vraća u proceduru, ponovno u hitnom postupku, uz oštru raspravu o balansu između učinkovitosti i zaštite temeljnih prava.
