Država je prošle godine iz proračuna pokrila plaće za 2.467 zaposlenika čije su tvrtke imale blokirane račune ili su završile u stečaju, pokazuje izvješće Agencije za osiguranje radničkih tražbina koje je Vlada usvojila krajem lipnja.
• Ukupno je isplaćeno 5,96 milijuna eura. – 3,65 milijuna otišlo je 1.166 radnika kod 50 stečajnih dužnika. – 2,31 milijun pokrio je plaće i naknade za 1.301 radnika u 28 poduzeća s blokadom računa.
• Povrat sredstava u proračun bio je znatno slabiji. – Od blokiranih firmi naplaćeno je 3,15 milijuna eura, nešto više od uloženog. – Iz stečajne mase vraćeno je tek 930 tisuća eura, četvrtina isplaćenog iznosa.
Agencija priznaje da omjer uloženog i vraćenog „odražava neravnomjeran odnos” zbog niske vrijednosti stečajne mase, kasnog pokretanja postupaka i čestog zaključenja stečaja bez diobe imovine. Dodatni problem je vremenski odmak: radnici plaću dobivaju odmah, a proračun se naplaćuje godinama kasnije.
Trend pada broja radnika bez plaće primjetan je od rujna 2015., kada je država preuzela ulogu ovrhovoditelja u slučajevima blokada računa. Ipak, podaci za 2023. potvrđuju uporan jaz: za 297 radnika u stečaju isplaćeno je nešto više od 800 tisuća eura, a vraćeno 207 tisuća; kod blokada je 567 radnika dobilo gotovo 945 tisuća eura, dok se u proračun vratilo 353 tisuće.
Zakon garantirà radnicima do pet neisplaćenih plaća u stečaju te do tri u slučaju blokade, uvijek do visine minimalne plaće. Država pokriva i naknade za bolovanje, neiskorišteni godišnji odmor te dio otpremnina, a ta primanja ne mogu biti predmet ovrhe.
Agencija zaključuje da se omjer može popraviti jedino bržim otvaranjem stečajeva i očuvanjem stečajne mase, dok potpuno samofinanciranje sustava nije realno.