Dok utrka u umjetnoj inteligenciji guta sve više energije, novi podatkovni kampus Goodnight u okrugu Armstrong u Teksasu postaje simbol zaokreta Big Techa prema fosilnim gorivima.
Prema zahtjevu za izdavanjem zračnog dopuštenja dostavljenom teksaškim regulatorima, pogon će imati privatnu plinsku elektranu jačine više od 900 megavata. Predviđa se da će godišnje ispustiti više od 4,5 milijuna tona stakleničkih plinova – više nego prosječna američka elektrana na ugljen i više od deseterostrukog prosjeka plinskih postrojenja. Ekolozi to uspoređuju s dodavanjem približno 970 000 novih automobila na benzin na ceste svake godine.
„Činjenica da tvrtke s deklariranim klimatskim ciljevima sada razmatraju vlastite, izvanmrežne plinske izvore energije sugerira da se nešto mijenja”, upozorava Michael Thomas iz organizacije Cleanview, autor najnovijeg izvješća o strategiji napajanja Googleovih podatkovnih centara.
Šest zgrada – dvije na plin Dokumentacija otkriva da će prva četiri objekta biti spojena na javnu mrežu, a peta i šesta zgrada dobivat će struju iz plinske elektrane unutar kampusa. Uz plin, vlasnici su zatražili priključenje 265 megavata vjetroelektrana, što bi trebalo ublažiti ugljični otisak.
Google, koji je u studenome objavio ulaganje od 40 milijardi dolara u AI infrastrukturu u Teksasu, pridružio se projektu koji na terenu gradi tvrtka Crusoe. Glasnogovornica Googlea Chrissy Moy poručila je kako tvrtka još „nema ugovor” o korištenju plinskog pogona te naglasila da „dozvola za energiju ne potvrđuje nužno i ugovorene planove opskrbe”, dodavši da Google ima dogovorenu kupnju vjetroenergije za kampus.
Eksplozija plinskih projekata za podatkovne centre Zbog dugih rokova priključenja na mrežu i zabrinutosti za račune kućanstava, sve se više graditelja podatkovnih centara okreće tzv. rješenju iza brojila – vlastitim izvorima energije. Analiza Global Energy Monitora pokazuje da je diljem SAD-a u pripremi gotovo 100 gigavata plinskih elektrana namijenjenih isključivo podatkovnim centrima. Najmanje 15 projekata nadmašuje teksaški Goodnight, a megaprojekt OpenAI-ja i Oraclea u Novom Meksiku mogao bi prema prijavi ispuštati čak 14 milijuna tona CO₂ godišnje.
Pritisak na klimatske ciljeve Google se godinama predstavlja kao predvodnik zelene tranzicije; lani je objavio da su emisije njegovih podatkovnih centara smanjene 12 %. Istodobno, ukupne korporativne emisije porasle su gotovo 50 % u pet godina. Uz Goodnight, u Teksasu se planira i Googleov centar u okrugu Haskell, koji bi trebao biti izgrađen uz sunčanu elektranu i baterijski sustav.
Za aktiviste, međutim, snažan oslonac na plin u Armstrongu signal je da tehnološka industrija, gonjena glađu umjetne inteligencije za energijom, riskira potkopati vlastite klimatske obveze.