Na okruglom stolu „Kakvu hrvatsku kulturu želimo”, održanom u maloj dvorani Matice hrvatske, književnik i dramaturg Miro Gavran upozorio je da publika mora postati polazišna točka svih kulturnih politika.
„Ako se želi napraviti iskorak, publiku se ne smije zaboraviti. Moramo drukčiji obrazovni sustav, bolji odnos prema umjetnosti i manje birokracije”, poručio je Gavran. Smatra da je „sve krenulo po zlu” kad se kultura počela dijeliti na visoku i nisku, pa je komunikaciju između umjetnika i publike preuzeo „posrednik koji propisuje što vrijedi, a što ne”.
Autor je istaknuo i golemo raslojavanje između ulaganja i dosega pojedinih umjetničkih grana:
- Zagreb ima 12 kazališta, od čega osam s ansamblom, dok Prag – s dvostruko većim brojem stanovnika – broji čak 178 kazališta.
- Zagrebačka kazališta godišnje izvedu oko 40 000 predstava koje pogleda oko šest milijuna gledatelja.
- Prosječan hrvatski film košta približno dva milijuna eura, a privuče 30 000 ljudi.
- Tisak jedne knjige stoji između 10 000 i 20 000 eura, a naklada u prosjeku iznosi svega 500 primjeraka.
Jezikoslovac Marko Tadić ocijenio je da se djecu mora „tjerati da čitaju”, upozorivši da u Hrvatskoj „60 posto ljudi spada u polupismene”. Književnica Milana Vuković Runjić nadovezala se tvrdnjom da „nema pisanja bez čitanja” te da bez čvrstog obrazovnog temelja nije moguće razumjeti ni vlastiti identitet. Propitkivanje kontinuiteta hrvatske kulture nazvala je „zabrinjavajućim” s obzirom na „tisućljetnu tradiciju”.
Glavni urednik „Vijenca” Goran Galić prizvao je suradnju institucija: „Nije sve uvijek ideološki sukob.” Upozorio je da oni koji najglasnije kritiziraju nagrađivanje postjugoslavenskih autora često sami ne sudjeluju na natječajima.
Raspravi se pridružio i saborski zastupnik Marin Miletić (Most), koji je komentirao prosvjed protiv fašizma održan dan ranije u Rijeci. Naglasio je da je vidio „15 jugoslavenskih zastava, a nijednu hrvatsku” te se zapitao „kakva je to kultura”. Podsjetio je da je dugogodišnji pripadnik navijačke skupine Armada, u kojoj, kako kaže, ima „kipara, tri doktora znanosti, vjeroučitelja, liječnika”, najavivši skoru reakciju tog „dijela hrvatskih građana”.
Skup je zaključio pozivom sudionika na zajednički rad kulturnih ustanova, umjetnika i obrazovnog sustava kako bi se ponovno uspostavila živa veza između stvaratelja i publike.
