Francusko povlačenje vojske s afričkog kontinenta ušlo je u novu fazu nakon što je u četvrtak bez velike pompe Camp Geille u središtu Dakra predan senegalskim vlastima. Baza, u kojoj je od stjecanja neovisnosti 1960. boravilo oko 350 francuskih vojnika, bila je posljednji simbol kolonijalne ere u Senegalu.
„Ova primopredaja nosi snažnu simboliku, jer je Dakar bio prijestolnica francuske Zapadne Afrike, a dvije su države desetljećima održavale vrlo bliske odnose”, istaknuo je bivši veleposlanik Pierre Jacquemot, danas član Opservatorija za podsaharsku Afriku pri Zakladi Jean-Jaurès.
Potez je dio šireg trenda započetog 2022., kada je Pariz, nakon niza državnih udara u Sahelu, bio prisiljen povući trupe iz Malija, Burkine Faso i Nigera – prostora koji su ubrzo popunili pripadnici ruskog Africa Corpsa. Francuski vojnici napustili su i Čad u prosincu, a krajem veljače 2025. predali su bazu 43. pješačke mornaričke satnije u Abidžanu. Na kontinentu im sada ostaju samo dvije instalacije: u Džibutiju i Gabonu.
Predsjednik Emmanuel Macron i dalje tvrdi da „Francuska ne uzmiče iz Afrike, već se reorganizira”, no izazvao je negodovanje kad je ustvrdio da su afrički čelnici „zaboravili reći hvala” za francusku borbu protiv džihadista u Sahelu. Na to je senegalski premijer Ousmane Sonko uzvratio kako je Pariz „često pridonosio destabilizaciji zemalja poput Libije, s pogubnim posljedicama po sigurnost Sahela”.
Dolaskom predsjednika Bassiroua Diomayea Fayea na vlast 2024. Dakar je najavio potpuni odlazak stranih trupa do 2025., naglašavajući da to nije „raskid” s Francuskom, nego put prema „obnovljenom partnerstvu”. „Nova, znatno mlađa politička ekipa provodi suverenistički program koji se ne uklapa u nastavak prisutnosti stranih vojnika”, objašnjava Jacquemot.
Unatoč vojnom razlazu, gospodarske veze ostaju snažne. Francuska je i dalje najveći strani ulagač u Senegalu: prema podacima s ožujskog posjeta Dakru ministra zaduženog za Frankofoniju Thanija Mohameda-Soilihija, u 2024. je u tijeku 250 projekata vrijednih 3,5 milijardi eura.
Ipak, Dakar sve češće gleda i prema drugim partnerima. Krajem lipnja premijer Sonko boravio je u Pekingu, gdje je s kineskim kolegama potpisao „strateško partnerstvo” usmjereno na suradnju unutar Globalnog juga te ulaganja u energetiku i digitalnu infrastrukturu. Kina je već u prvoj polovici 2024. bila najveći trgovinski partner Afrike s razmjenom od 151 milijardu eura, a prošle je godine obećala 45 milijardi eura financijske potpore afričkim državama u trogodišnjem razdoblju.
„Francuska se, htjela to ili ne, suočava s banalizacijom odnosa s brojnim afričkim zemljama”, kaže Caroline Roussy s Instituta za međunarodne i strateške odnose (IRIS). „Mnogi osjećaju da su desetljećima igrali ulogu pariških lakeja, a nisu dobili očekivane koristi.”
Više od 65 godina nakon dekolonizacije, potraga za novim partnerstvima čini se logičnim ishodom. „Sasvim je prirodno da države na kontinentu žele otvoriti vrata drugim akterima”, zaključuje Jacquemot.