Ugledni američki magazin Foreign Policy objavio je tekst pod naslovom „Tihi rat Hrvatske u Bosni” u kojem dvojica autora – Ismet Fatih Čančar i Ismail Ćidić – optužuju Zagreb da „pritisakom za segregaciju dovodi u opasnost budućnost demokratske Bosne”.
Prema njihovom članku, međunarodna zajednica godinama je fokusirana na Milorada Dodika, dok je „koordiniranija i podmukla prijetnja tvrdokornih hrvatskih nacionalista u Hrvatskoj i BiH” ostala zanemarena. Autori tvrde da se hrvatska vanjska politika prema BiH nadovezuje na „neostvarene ratne ambicije” iz 1990-ih te da se „ratni projekt Tuđman-Milošević nastavlja političkim sredstvima”. Kao ključni instrument utjecaja Zagreba navode HDZ BiH, „ratni politički akter” i „glavno oružje Zagreba za političko miješanje u Bosnu”.
Čančar i Ćidić posebno problematiziraju prijedloge izborne reforme, tvrdeći da njima Hrvatska nastoji institucionalizirati etničke podjele i učvrstiti dominaciju hrvatske politike u Federaciji BiH.
Tko su autori • Ismail Ćidić ranije je za bosanskohercegovačke portale pisao da je Dayton „razotkrio ekstremističku i maksimalističku agendu Hrvatske u BiH”. • Ismet Fatih Čančar, politički ekonomist i bivši savjetnik ministra sigurnosti BiH (2020. – 2023.), u intervjuu je ocijenio da je suverenitet BiH „podijeljen između Zagreba i Beograda”.
Reakcije iz Zagreba Službeni Zagreb dosljedno naglašava da podupire suverenitet i teritorijalnu cjelovitost BiH te da se zalaže za ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Vlada premijera Andreja Plenkovića pozicionira se kao „snažna, kontinuirana i stabilna potpora Bosni i Hercegovini na putu u Europsku uniju”.
Plenković je više puta javno kritizirao Milorada Dodika, ali i Željka Komšića, ističući da izborna reforma mora osigurati „pravednu političku zastupljenost svih naroda, uključujući Hrvate u BiH”.
Zbog toga u Zagrebu tumače da se zahtjev za izmjenama izbornog zakona ne temelji na nekoj skrivenoj teritorijalnoj agendi, nego na nastojanju da se otklone diskriminacije unutar složenog ustavnoga poretka susjedne države.
Rasprava koja slijedi Članak u Foreign Policyju dolazi u trenutku kad Europska komisija ponovno poziva BiH na ubrzanje reformi, a Hrvatska se u Bruxellesu predstavlja kao glavni zagovornik bosanskohercegovačkog pristupnog procesa. Optužbe o „tihom ratu” tako zaoštravaju staru raspravu: je li hrvatski interes u BiH zaštita sunarodnjaka i europska perspektiva države – ili nastavak nedovršenih ratnih ciljeva 1990-ih?