Znanstvenici su eksperimentalno potvrdili dugo nagađani fenomen: u određenim okolnostima „tamne” točke unutar svjetlosnog vala mogu se kretati brže od same svjetlosti. Riječ je o optičkim vrtlozima – područjima u kojima intenzitet svjetlosti pada na nulu pa nastaje malena rupa nalik viru u rijeci.
Još su 1970-ih teoretičari predvidjeli da bi se takvi vrtlozi mogli gibati brže od vala koji ih okružuje. Najnoviji pokus to je sada i pokazao, ali bez kršenja Einsteina: brže se ne pomiču masa, energija ni informacija već samo geometrijska promjena samog vala.
Istraživači su koristili naprednu elektronsku mikroskopiju kako bi pratili svjetlosne vrtloge u kristalu heksagonalnog borovog nitrida, materijalu koji usporava svjetlost i tvori složene uzorke. Snimke su se bilježile u razmacima od svega nekoliko kvadrilijuntinki sekunde, što je omogućilo rekonstrukciju cjelovitog kretanja „tamnih točaka”. U trenucima prije međusobnog sudara i nestanka vrtloga njihove su brzine nakratko premašile granicu od 300 000 kilometara u sekundi.
Fenomen, ističu autori, nije ograničen samo na svjetlost. Isti valni zakoni mogli bi vrijediti za akustiku, dinamiku tekućina pa čak i kvantne materijale, otvarajući nove puteve razumijevanja brzih, skrivenih procesa u prirodi. Kako navode istraživači, ovo otkriće predstavlja „novi alat za otkrivanje skrivenih procesa prirode u njenim najbržim trenucima”.