Novo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Mayo Clinic Proceedings sugerira da je kronična briga o novcu – osobito kada je praćena nesigurnošću u opskrbi hranom – snažan i neovisan čimbenik koji ubrzava biološko starenje srca.
Znanstvenici su analizirali podatke više od 280 000 odraslih Amerikanaca. Sudionici su ispunili detaljne upitnike o socioekonomskim prilikama, a potom su prošli kliničke procjene kojima su se mjerili ključni pokazatelji kardiovaskularnog zdravlja. Umjesto da se usredotoče samo na prisutnost bolesti srca, istraživači su procjenjivali takozvanu „kardiovaskularnu dob” – pokazatelj koji otkriva koliko srce i krvne žile biološki izgledaju staro u odnosu na kronološku dob osobe.
Rezultati su bili jasni: ispitanici koji su prijavili visoku razinu financijskog stresa i poteškoće u nabavi hrane imali su znakove naprednijeg kardiovaskularnog starenja. Taj je učinak ostao statistički značajan čak i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir tradicionalne rizične čimbenike poput povišenog tlaka, dijabetesa ili pušenja.
Američki podaci i dalje pokazuju da su bolesti srca vodeći uzrok smrti, a novi nalazi otvaraju pitanje treba li u procjenu kardiovaskularnog rizika rutinski uključiti i financijsku sigurnost pacijenata. Autori ističu da bi programi javnog zdravstva koji smanjuju egzistencijalni stres – primjerice potporom kućnim budžetima ili boljom dostupnošću zdrave hrane – mogli imati izravnu korist za zdravlje srca.
Iako studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, njezina veličina i detaljno prilagođavanje poznatim medicinskim rizicima pružaju snažan argument da se financijski stres ozbiljno shvati kao kardiovaskularna prijetnja. Daljnja istraživanja trebala bi razjasniti mehanizme, no stručnjaci već sada savjetuju pojačanu skrb i savjetovanje za osobe koje se suočavaju s dugotrajnim financijskim pritiskom.