Nova studija objavljena u časopisu ACS ES&T Water pokazuje da sustavi za pročišćavanje pitke vode namijenjeni uklanjanju per- i polifluoralkilnih tvari (PFAS) – popularno nazivanih „zauvijek kemikalijama” – donose dodatnu korist: znatno smanjuju koncentracije kancerogenih nusprodukata nastalih tijekom dezinfekcije vode klorom.
PFAS: sveprisutna prijetnja • 2023. istraživanje Geološkog zavoda SAD-a procijenilo je da 45 % američke vodovodne mreže sadrži barem jedan PFAS spoj. • Zbog otpornosti na razgradnju PFAS se povezuje s povećanim rizikom od nekoliko vrsta raka, hormonalnih poremećaja i razvojnih teškoća.
Regulatorni zaokret i pritisak na komunalna poduzeća Prošle godine Agencija za zaštitu okoliša (EPA) uvela je prve savezne granične vrijednosti za šest PFAS kemikalija i dala vodovodima rok do 2029. za ugradnju naprednih filtera. U svibnju je, međutim, najavila preispitivanje standarda za četiri od tih šest spojeva te produljila rok za dvije godine, nakon negodovanja vodovodnih poduzeća zbog visokih troškova.
Kolike su stvarne koristi? Autori nove studije iz nevladine organizacije Environmental Working Group analizirali su 19 vodovoda koji su između 2018. i 2022. postavili tehnologije za uklanjanje PFAS-a (granulirani aktivni ugljen, ionska izmjena ili reverzna osmoza). Rezultati usporedbe prije i poslije ugradnje pokazuju: • prosječan pad trihalometana za 42 % • prosječan pad halooctenih kiselina za 50 %
Na visokim razinama oba su spoja povezana s povećanim rizikom od raka mokraćnog mjehura. EPA je u svojim procjenama već navela da bi šire uvođenje naprednih filtera moglo spriječiti oko 2 600 smrtnih slučajeva i više od 7 000 oboljenja godišnje.
„To je zanimljiv prvi pokušaj da se kvantificiraju sporedne, ali korisne posljedice ugradnje naprednih sustava dizajniranih za uklanjanje PFAS-a”, rekao je profesor P. Lee Ferguson sa Sveučilišta Duke, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Jaz između velikih i malih sustava Analiza dostupnih podataka otkrila je i neravnopravnost u pristupu tehnologiji: • samo 7 % vodovoda koji opskrbljuju manje od 500 korisnika ima napredne filtere • gotovo 30 % vodovoda s više od 100 000 korisnika primjenjuje iste tehnologije
Manji, često ruralni sustavi time ostaju izloženiji PFAS-u i opasnim nusproduktima jer skupi filtri daleko nadilaze njihova financijska sredstva. EPA je najavila inicijativu PFAS OUT kako bi takvim vodovodima osigurala „alate, financiranje i tehničku pomoć”.
Potrebno je dodatno praćenje Stručnjaci upozoravaju da se u stvarnim uvjetima rezultati mogu razlikovati zbog sezonalnosti, novih izvora onečišćenja ili klimatskih promjena. Pojedini sustavi u studiji zabilježili su gotovo potpuno uklanjanje nusprodukata, dok su drugi zabilježili čak i porast. „U laboratoriju možemo sve kontrolirati, ali u pogonu se okolišno ponašanje PFAS-a i ostalih kemikalija razlikuje”, kazao je Bridger Ruyle, profesor sa Sveučilišta NYU.
Unatoč tim varijablama, nova analiza pruža konkretne brojke koje podupiru argument da ulaganje u skupe PFAS filtre može istodobno smanjiti i druge zdravstvene rizike – činjenicu koja bi mogla biti presudna u raspravi oko toga tko će snositi trošak modernizacije vodoopskrbe.