Generacija Z – rođena od približno 1997. do 2012. – prva je odrasla uz stalni pristup internetu i pametnim telefonima. Prema globalnom istraživanju iz 2021., ispitanici iz te skupine dnevno provode oko tri sata na mreži.
Profesorica komunikologije Viktorija Car objašnjava da su zbog ranog kontakta s digitalnom tehnologijom nazvani „digitalni domorodci”, za razliku od starijih „digitalnih useljenika” koji su te vještine morali učiti. Zoomeri su već u predškolskoj dobi uzimali mobitel u ruke, u osnovnoj školi surfali internetom radi zadataka, a društvene mreže postale su im glavna platforma u tinejdžerskim godinama.
Za razliku od prijašnjih generacija koje su sate provodile pred televizorom, današnji mladi slobodno vrijeme najčešće provode online. Stariji pripadnici generacije Z preferiraju YouTube i Facebook, dok se mlađi zadržavaju na Instagramu, Snapchatu i osobito TikToku.
Tradicionalni mediji nude linearan, jednosmjeran tok informacija, no društvene mreže otvaraju dvosmjernu komunikaciju i munjevitu izmjenu sadržaja. Posljedica je da zoomeri u kratkom vremenu pregledaju ogromnu količinu informacija; dio njih zadrži se tek na podsjetnoj, gotovo podsvjesnoj razini, bez vremena za dublje promišljanje.
Algoritmi dodatno pojačavaju taj učinak. Servirajući stalno iste ili slične teme, stvaraju se takozvani filter mjehurići u kojima korisnici dobivaju pretežno potvrdu već oblikovanih stavova. Profesorica Car upozorava da upravo ta jednoličnost otežava razvoj kritičkog mišljenja, jer za promišljeno prosuđivanje treba širi spektar znanja i sposobnost smještanja novih informacija u kompleksnije kontekste.