Europski revizorski sud (ERS) ponovno je izdao negativno mišljenje o rashodima proračuna Europske unije – šestu godinu zaredom. Iako je najveća stopa nepravilnosti i dalje vezana uz kohezijsku politiku, Hrvatska je i ovaj put ostala bez utvrđenih pogrešaka te je pohvaljena kao primjer dobre prakse.
Najveća briga revizora je galopirajući rast zajedničkog duga:
- dug EU-a se u tri godine više nego udvostručio i na kraju 2024. iznosio je 601,3 milijarde eura;
- ERS procjenjuje da bi do 2027. mogao premašiti 900 milijardi eura – gotovo deset puta više nego prije uvođenja Mehanizma za oporavak i otpornost 2020.;
- ukupni trošak kamata za taj mehanizam mogao bi premašiti 30 milijardi eura, dvostruko više od početnih projekcija Europske komisije.
„Rastuće zaduživanje povećava rizike za buduće proračune EU-a i ograničava njezine financijske kapacitete”, poručila je hrvatska članica ERS-a Ivana Maletić u priopćenju. Revizori napominju da se nova zaduženja nastavljaju, dok su otplate većinom odgođene za buduća razdoblja.
Uoči izrade sljedeće višegodišnje financijske omotnice (2027.–2034.) ti podaci dobivaju dodatnu težinu. Očekuje se pritisak na veća izdvajanja za obranu, zbog čega brojni promatrači strahuju za budući obujam kohezijskih fondova.
Dok je hrvatska Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU istaknuta zbog kontinuiranog unaprjeđenja rada, u državama poput Portugala, Mađarske, Španjolske i Njemačke ERS je otkrio znatan broj nepravilnosti. Hrvatski primjer pokazuje da se preciznim praćenjem preporuka mogu izbjeći financijski korekcijski rezovi i zaštititi povjerenje građana u europske fondove.