Europski parlament izglasao je u Strasbourgu reviziju mehanizma suspenzije viza, kojom se prvi put otvara mogućnost ukidanja putovanja bez vize zbog kršenja ljudskih prava i drugih sigurnosnih prijetnji. Za prijedlog je glasalo 518 zastupnika, 96 je bilo protiv, a 24 suzdržana.
Reformirani mehanizam odnosi se na 61 državu čiji građani trenutačno mogu boraviti u šengenskom prostoru do 90 dana bez vize. Europskoj komisiji sada se daje šira ovlast da najprije privremeno, a zatim i trajno ponovno uvede vize ako se utvrde:
- hibridne prijetnje poput državne instrumentalizacije migranata;
- programi „zlatnih putovnica” koji mogu potaknuti korupciju i pranje novca;
- manjak usklađenosti s viznom politikom EU-a;
- teška kršenja međunarodnog ili humanitarnog prava te Povelje UN-a;
- nepoštivanje presuda međunarodnih sudova.
Izvjestitelj Matjaž Nemec naglasio je kako je svijet „nestabilniji no ikada od Drugog svjetskog rata” te dodao: „Po prvi put, EU će moći obustaviti vizni režim i u slučaju kršenja ljudskih prava.”
Povjerenik za migracije Magnus Brunner upozorio je da programi državljanstva za ulagače predstavljaju „rizik našoj unutarnjoj sigurnosti” jer dopuštaju „infiltraciju organiziranog kriminala, korupciju u EU-u, ali i pranje novca”. Pozvao je treće zemlje da svoje vizne politike usklade s europskima, kako ne bi postale tranzitne točke nezakonite migracije.
Većina zastupnika pozdravila je stroža pravila. Socijalist Juan Fernando Lopez Aguilar nazvao je novosti „značajnima” te podsjetio na kritike „neprihvatljivih praksi zlatnih putovnica”.
Zeleni su, međutim, upozorili na moguću zloupotrebu instrumenta. Nizozemka Tineke Strik ocijenila je kako se vizna politika pretvara u sankcijski mehanizam i da bi „nametanje obveze viza državljanima u tranzitu” moglo ponajprije kazniti obične građane.
Iz hrvatskih redova, zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) istaknuo je da promjene jačaju zaštitu Europe: „Ovo je zaštita Europe, u kojoj je šengenski prostor siguran, a pritisak na države prve linije kao što je Hrvatska manji.”
Odobreni tekst sada ide na konačno usvajanje u Vijeću EU-a, nakon čega će nove odredbe stupiti na snagu i postati dio zajedničke vizne politike.