Petomjesečna diplomatska ofenziva europskih čelnika, republikanskih posrednika i ukrajinskih savjetnika donijela je Kijevu ono što se do nedavno činilo nemogućim: preokret u odnosu američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Volodimiru Zelenskom i nastavak dotoka američkog oružja.
Najjasniji signal promjene došao je 4. srpnja, na Dan neovisnosti SAD-a, kada su dvojica predsjednika razgovarala telefonom. Šef Ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak poslije je uz vidno olakšanje poručio: „To je bio najbolji poziv s njim koji smo ikad imali.” Kijevski dužnosnici ipak su ostali oprezni i poručili da „još treba pričekati konkretne akcije”.
Samo nekoliko dana kasnije Trump je pristao da se kroz NATO Ukrajini proda oružje u vrijednosti od oko 10 milijardi dolara, uz sudjelovanje europskih saveznika u plaćanju. Time je poništen napeti susret iz veljače, kada je Zelenski izbačen iz Ovalnog ureda, te je otklonjena prijetnja prekida američke vojne pomoći u trenutku ruske ofenzive.
Kuhinja transatlantskog lobiranja
Prema insajderima s obje strane Atlantika, kampanja za „rehabilitaciju” odnosa trajala je od veljače. Francuski predsjednik Emmanuel Macron gotovo je svakodnevno nazvao Trumpa naglašavajući kako bi podupiranje Ukrajine pomoglo Bijeloj kući u ostvarivanju „pobjeda”. Britanski premijer Keir Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz, finski predsjednik Alexander Stubb i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte sustavno su radili na tome da Kijev i Washington opet sjednu za isti stol.
Savjeti su stizali i iz Kongresa: Zelenski je upućen da koristi Trumpu blizak, transakcijski rječnik te da ne štedi na komplimentima. Na nagovor Macrona i Starmera dvojica predsjednika su u travnju, na sprovodu pape Franje u Vatikanu, prvi put nakon sukoba razgovarala nasamo. Kasnije su se ponovno sreli na summitu NATO-a u Haagu, gdje je Zelenski stigao s popisom traženog oružja – ovaj put u civilnom odijelu, a ne u vojnoj uniformi koja je izazvala negodovanje u Washingtonu.
Putin kao okidač
Dodatni poticaj došao je iz Moskve. Dan prije američko-ukrajinskog razgovora Trump je nakon telefonskog poziva s Vladimirom Putinom ocijenio da ga ruski čelnik „zavlači”, dok su istodobno ukrajinski gradovi trpjeli najžešće napade dronovima od početka rata. „Predsjednik Trump shvaća da mu Putin laže”, izjavio je Zelenski za konzervativni Newsmax, medij koji američki predsjednik redovito prati.
Summit u Haagu iskorišten je da se Trumpu ispuni želja za jasnom političkom pobjedom: NATO je objavio značajno povećanje europskih obrambenih izdataka, a tematika Ukrajine namjerno je bila u drugom planu. Kijevu je poručeno da takav format „Trumpove predstave” dugoročno ide u njegovu korist – procjena se pokazala točnom jer su obojica lidera grad napustili „vrlo prijateljski” raspoloženi.
Opasnost od novog zaokreta
Iako sadašnji ton iz Washingtona ostavlja dojam stabilizacije, europski diplomati upozoravaju da Trump „često krivuda” po pitanju Ukrajine. Jedan od njih sažima atmosferu: „Stvari su sada pozitivne, dok se ponovno ne promijene.” Za Zelenskog, pak, ovaj je tjedan još jedno u nizu izbjegavanja najcrnjeg scenarija otkako je ruska invazija počela 24. veljače 2022. godine – i još jedno podsjećanje koliko se ukrajinska sudbina često rješava iza zatvorenih vrata Ovalnog ureda.
