Suočene s ratom u Ukrajini i rastućom neizvjesnošću oko predanosti Sjedinjenih Država razmjeni podataka, članice Europske unije ubrzano spajaju svoje obavještajne kapacitete u Bruxellesu.
„Administracija Donalda Trumpa, htjela ona to ili ne, dala je Europi poticaj da objedini svoje obavještajne kapacitete“, navodi jedan zapadni obavještajni izvor.
Prekid američko-ukrajinske razmjene podataka u ožujku 2025. bio je ključni alarm: Nizozemci su priznali da su s Washingtonom dijelili samo ograničene informacije zbog političkog upletanja i pitanja ljudskih prava. Bivši visoki dužnosnik NATO-a Antonio Misiroli upozorava da bi „SAD u nadolazećim mjesecima mogli biti manje predani razmjeni obavještajnih podataka, kako unutar NATO-a, tako i šire”.
Jačanje Bruxellesa
U toj atmosferi, glavne europske prijestolnice šalju obavještajne časnike u belgijsku metropolu, gdje se nalazi INTCEN — jedinica EU-a za unutarnju obavještajnu analitiku. INTCEN zajedno s vojnim direktoratom tvori Jedinstveni kapacitet za analizu obavještajnih podataka (SIAC) i izravno izvještava predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen te šeficu vanjske politike Kaju Kallas.
Od rujna 2024. na čelu INTCEN-a je bivši ravnatelj hrvatske SOA-e Danijel Markić. Njegova je zadaća ojačati razmjenu informacija i ubrzati dotok procjena prema najvišim europskim dužnosnicima.
Stari modeli suradnje, poput Bernskog kluba — neformalne mreže osnovane prije pola stoljeća — pokazuju ograničenja: stroga nacionalna pravila i spora procedura otežavaju brzu razmjenu podataka. „Bernski klub je koristan, ali nije dovoljan za današnje izazove“, ocjenjuje Filip Davis, direktor Centra za obavještajne studije na sveučilištu Brunel u Londonu.
Pitanje povjerenja
Pukotine u međusobnom povjerenju izlaze na površinu kad god se otkrije špijunaža između samih članica. Najsvježiji primjer su mađarski agenti koji su se pod diplomatskim pokrićem pokušali infiltrirati u institucije EU-a. Strah od curenja informacija tjera neke države, poput Francuske, Njemačke i Nizozemske, da osnivaju manje „krugove povjerenja” unutar šire Unije.
Istodobno, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo predvode tzv. Koaliciju voljnih, proširujući razmjenu podataka s Ukrajinom nakon američkog povlačenja. Nizozemska razmatra dublje povezivanje s Poljskom i nordijskim zemljama, uključujući razmjenu sirovih podataka.
Ambicije i granice
Bivši finski predsjednik Sauli Niinistö zagovarao je stvaranje europske verzije CIA-e koja bi pokrivala i stratešku i operativnu razinu. „Povjerenje je ključno. Bez njega, suradnja je ograničena“, poručio je Niinistö, priznajući da je takva agencija još daleko.
Za sada, većina stalnih misija država članica u Bruxellesu ima barem jednog obavještajnog časnika, a belgijske sigurnosne službe pojačano motre oko institucija EU-a. Ipak, s 27 različitih prioriteta i pravila, put do potpuno integrirane obavještajne zajednice i dalje je trnovit.
Unatoč preprekama, tempo integracije nikada nije bio brži — a Hrvat na čelu INTCEN-a postao je simbol nove, samouvjerenije europske obavještajne ere.