Najbrže europsko superračunalo Jupiter službeno će biti pušteno u rad u petak u istraživačkom centru Jülich na zapadu Njemačke. Sustav je prvi europski egzaskalni stroj – sposoban izvesti najmanje jedan trilijun (milijardu milijardi) izračuna u sekundi – čime se Stari kontinent uključuje u elitni klub koji trenutačno čine samo tri američka računala.
„Jupiter je skok naprijed u svojstvima računalstva u Europi”, istaknuo je voditelj centra Thomas Lippert, naglasivši da je 20 puta snažniji od bilo kojeg drugog računala u Njemačkoj.
Ključne brojke • Površina: 3 600 m² (otprilike pola nogometnog igrališta) • Hardver: procesori i oko 24 000 Nvidijinih čipova • Vrijednost: 500 milijuna eura (50 % Europska unija, 50 % Njemačka) • Potrošnja energije: prosječno 11 MW, uz povrat topline za grijanje okolnih zgrada
Najveći AI stroj u Europi „To je najveći stroj za umjetnu inteligenciju u Europi”, poručio je Emmanuel Le Roux iz tvrtke Eviden, koja je zajedno s njemačkom grupom ParTec predvodila izgradnju sustava. Prema nedavnom akademskom izvješću, institucije iz SAD-a prošle su godine proizvele 40 „značajnih” AI modela, Kina 15, a Europa tek tri, pa se od Jupitera očekuje da pomogne smanjiti jaz.
Viši istraživač José María Cela iz barcelonskog superračunalnog centra ocjenjuje stroj „vrlo značajnim” za budući razvoj: što je računalo veće, to se mogu trenirati složeniji modeli umjetne inteligencije. Ipak, ovisnost o Nvidijinim čipovima znači da Europa i dalje počiva na američkoj tehnologiji u osjetljivom području.
Široka primjena – od klime do medicine Uz obuku velikih jezičnih modela, Jupiter će služiti i za: • izradu detaljnijih klimatskih projekcija: znanstvenici se nadaju prognozama do 30, a u nekim scenarijima i 100 godina unaprijed; • simulacije procesa u ljudskom mozgu, što bi moglo pomoći u borbi protiv Alzheimerove bolesti; • optimizaciju dizajna vjetroturbina te druga energetska i industrijska istraživanja.
Uprava centra Jülich naglašava da je Jupiter među energetski najučinkovitijim sustavima svoje klase: koristi najnoviju opremu s hlađenjem vodom, a otpadna toplina preusmjeravat će se u lokalnu mrežu grijanja.
Puštanjem Jupitera Europa dobiva domaću infrastrukturu sposobnu poduprijeti ambiciozne AI projekte, ali i istraživanja presudna za klimatsku i energetsku budućnost kontinenta.